Ruska propaganda sve više ulazi u srž zapadne tehnologije umjetne inteligencije, pokazuju najnovija istraživanja. Popularni AI chatbotovi, koje mnogi koriste za svakodnevne zadatke i informacije, postaju nesvjesni prenositelji dezinformacija. Ovaj problem ne samo da narušava povjerenje u tehnologiju, već i stvara ozbiljne društvene i političke posljedice.

Utjecaj propagande na ai umjetna inteligencija nije samo tehnički izazov – to je pitanje koje utječe na način na koji primamo i oblikujemo informacije. Ako želite saznati više o alatima i tehnologijama umjetne inteligencije, posjetite AI Umjetna Inteligencija – Novosti, alati, tutoriali, savjeti.

Dok se granice između dezinformacija i stvarnih vijesti sve više zamagljuju, ovo nas dovodi u poziciju gdje trebamo preispitati kako koristimo i razumijemo moderne tehnologije. Ovo je tema koja zahtijeva našu pažnju, jer posljedice idu dalje od digitalnog svijeta.

Širenje ruske propagande u umjetnoj inteligenciji

Nedavno istraživanje otkrilo je kako sofisticirane metode ruske propagande nisu ograničene na društvene mreže. Veliki jezični modeli (LLM) koji pokreću popularne AI chatbotove postaju meta sustavnog širenja dezinformacija. Ovaj proces poznat je kao ‘LLM grooming’, gdje se dezinformacije namjerno ubacuju u izvore podataka kako bi utjecale na rezultate koje AI modeli proizvode. To ima dalekosežne posljedice, osobito za povjerenje javnosti u tehnologiju. Razmotrimo kako se to postiže i kakve posljedice ima.

Taktike kao što je preplavljivanje podataka

Ruski akteri koriste strategiju preplavljivanja podataka kako bi osigurali da lažne informacije pronađu svoj put u temeljne izvore koji se koriste za treniranje AI modela. To često uključuje masovno širenje sadržaja na forumima, društvenim mrežama i manjim vijestima koje se algoritmi koriste za prikupljanje podataka.

Primjeri taktika uključuju:

• Kreiranje mreže lažnih izvora: Stvaranjem naizgled vjerodostojnih web stranica, blogova i profila na društvenim mrežama.
• Širenje lažnih ili manipulativnih narativa: Uključuju senzacionalne tvrdnje koje preuzimaju algoritmi za jesenično učenje.
• Ciljanje popularnih platformi: Umjetna inteligencija temelji se na široko dostupnim podacima, pa čak i manji forum može postati izvor za obuku velikih modela.

Jedan od ključnih primjera je široko rasprostranjena mreža koja širi proruske narative. O ovome možete više saznati ovdje: Russian disinformation ‘infects’ AI chatbots, researchers warn.

Učinci na obuku AI modela

Kada se veliki jezični modeli obučavaju koristeći podatke koji uključuju ove manipulacije, dolazi do nenamjernog ponavljanja propagandnih poruka. Chatbotovi, poput onih koje svakodnevno koristimo za pretraživanje ili pomoć, tada postaju alat za širenje tih narativa, često bez svijesti krajnjeg korisnika.

Kako to konkretno utječe:

1. Nepravedna pristranost: Kada lažni podaci postanu dio skupa podataka, AI chatbotovi “uče” i reproduciraju te iste pristranosti.
2. Dezinformacije: Ponavljanje lažnih tvrdnji stvara dojam da su one stvarne, povećavajući šanse da ih korisnici prihvate kao istinu.
3. Smanjeno povjerenje u AI: Ovakve pogreške smanjuju povjerenje korisnika u tehnologiju, dovodeći u pitanje njezinu upotrebu u važnim sektorima poput obrazovanja i istraživanja.

Za primjer posljedica ove prakse, provjerite AI chatbots infected with Russian disinformation: Study.

Ako želite bolje razumjeti kako veliki jezični modeli funkcioniraju, pogledajte članak Što je LLM (Large Language Model)?.

Zaključak misli

Ove metode pokazuju kompleksnost i sofisticiranost suvremenih oblika propagande. S obzirom na sveukupnu ovisnost o umjetnoj inteligenciji, potrebno je pažljivo razmotriti kako treniramo i kontroliramo naše AI sustave kako bismo spriječili slične manipulacije.

Primjeri lažnih narativa unutar chatbotova

Širenje propagande kroz AI chatbotove ne odvija se slučajno. Postoje konkretni primjeri kako su lažni narativi uspeli pronaći svoj put u odgovore koje pružaju ovi popularni alati. Pogledajmo bliže neke od tih slučajeva.

Lažne tvrdnje o biološkim laboratorijima

Jedan od najraširenijih primjera uključuje tvrdnje o “tajnim biološkim laboratorijima u Ukrajini”. Ove teorije zavjere, koje nemaju nikakvu osnovu u stvarnosti, našle su put do odgovora AI chatbotova putem pristranih i manipulativnih podataka. Kako se to događa? Propagandne mreže ciljano distribuiraju informacije na način koji chatbotovi interpretiraju kao validne izvore.

Ovakvi lažni narativi mogu se izvući čak i kada korisnik postavi neutralno pitanje. Ovo je posebno zabrinjavajuće jer mnogi korisnici percipiraju te odgovore kao objektivne i nepristrane. Detaljna analiza ovakvih situacija pokazuje kako proruske organizacije stvaraju mrežu vjerodostojnih dezinformacija kako bi utjecali na globalnu percepciju događaja. Više o ovoj temi možete saznati ovdje: Study: Russian disinformation shapes AI chatbot responses.

Citiranje propagandnih izvora

Još jedan značajan problem nastaje kada chatbotovi citiraju članke i informacije s propagandnih portala poput Pravda mreže ili sličnih izvora. Ovakve platforme često su dio šire mreže koja širi dezinformacije. Činjenica da AI modeli povremeno uključuju ovakve izvore u svoje odgovore ukazuje na slabosti u procesu treniranja velikih jezičnih modela (LLM).

Uz to, korisnici često ne prepoznaju te izvore kao nerelevantne ili pristrane, što dovodi do daljnjeg širenja lažnih narativa. Saznajte više o tome kako ruski dezinformacijski napori oblikuju AI odgovore: Russian disinformation ‘infects’ AI chatbots, researchers warn.

U oba slučaja vidimo kako se sofisticirane propagandne strategije koriste za manipulaciju alatima umjetne inteligencije. Ovakve taktike naglašavaju potrebu za jačim standardima u obuci i provjeri AI modela.

Rizici za korisnike AI chatbotova

AI chatbotovi postaju sve prisutniji u našem svakodnevnom životu, no uz njihovu praktičnost dolaze i određeni rizici. Jedan od glavnih izazova odnosi se na mogućnost manipulacije informacijama i širenje dezinformacija. Pogledajmo kako bi to moglo utjecati na javno mnijenje i društvo u cjelini.

Utjecaj na javno mnijenje

Lažne informacije koje se šire putem AI chatbotova mogu znatno utjecati na stavove korisnika. Zamislite da svakodnevno dobivate odgovore koji su suptilno iskrivljeni ili pristrani – čak i sitne netočnosti tijekom vremena mogu oblikovati vaše mišljenje. Na primjer, prema jednoj analizi AI chatbots infected with Russian disinformation, popularni chatbotovi su postali alat za širenje propagande koja podržava određene narative.

Kako ovo funkcionira? Manipulacije u treniranju modela rezultiraju chatbotovima koji:

• Promiču pristrane perspektive: Korisnici mogu primati odgovore koji daju prednost određenim stavovima ili interesima.
• Normaliziraju lažne vijesti: Kontinuirano izlaganje dezinformacijama navodi korisnike da ih smatraju vjerodostojnima.
• Utječu na odluke: Bilo da se radi o političkim izborima ili važnim društvenim pitanjima, utjecaj pogrešnih odgovora može biti značajan.

Moguće društvene posljedice

Kada se dezinformacije šire na tako opsežan način, nastaju ozbiljne društvene posljedice. Jedan od najvećih strahova je produbljivanje političkih podjela. Propagandni napori, poput onih opisanih u Russian propaganda floods popular AI chatbots, često su dizajnirani kako bi polarizirali javnosti.

Dugoročne posljedice mogu uključivati:

1. Destabilizaciju političkih sustava: Ako veliki dijelovi društva vjeruju dezinformacijama, to može oslabiti povjerenje u institucije.
2. Podjela unutar zajednica: Širenje propagandnih narativa može stvoriti kulturne i društvene sukobe.
3. Smanjenje povjerenja u tehnologiju: Kako korisnici postaju svjesni utjecaja dezinformacija, njihova spremnost na korištenje AI alata mogla bi pasti.

Jednako je važno razumjeti da ova tehnologija može biti odličan alat, ali i opasno oružje u pogrešnim rukama. Ako želite znati više o razvoju AI tehnologija i njihovim potencijalima, posjetite AI alati i savjeti za upotrebu.

Osigurati da AI chatbotovi ostanu nepristrani i pouzdani nije samo tehnički izazov, već ključno pitanje za društvo u cjelini.

Rješenja za sprječavanje manipulacije AI sustavima

Kako bi se smanjila mogućnost manipulacije AI sustavima, potrebno je uvesti stroge mjere i strategije koje osiguravaju kvalitetu i pouzdanost podataka. Ključ je u kontroliranju ulaznih podataka i poticanju transparentnosti među pružateljima AI usluga. Svaki korak prema odgovornom razvoju umjetne inteligencije odražava našu odgovornost za tehnologiju koja oblikuje budućnost.

Analiza ulaznih podataka: Objasnite važnost filtriranja i provjere podataka koji se koriste za obuku AI modela

Svi AI sustavi ovise o podacima iz kojih uče, pa je jasno da kvaliteta ulaznih podataka čini temelj za izgradnju pouzdanih modela. Problem nastaje kada ti podaci sadrže neprovjerene informacije ili čak dezinformacije. Bez sustavnog filtriranja, AI sustavi mogu postati žrtve manipulacije.

Kako osigurati pouzdane ulazne podatke:

• Automatizirane metode provjere podataka: Korištenje naprednih algoritama za detekciju pristranih ili lažnih informacija.
• Izbacivanje sumnjivih izvora: Mrežno skeniranje kako bi se identificirali propagandni sadržaji uključeni u setove podataka.
• Suradnja s nezavisnim stručnjacima: Implementacija radnih grupa koje analiziraju izvore podataka.

Jedan od korisnih resursa koji istražuje primjenu AI u detekciji prijevara možete pronaći ovdje: Kako detektirati prijevare pomoću umjetne inteligencije.

Primjena ovih metoda ne rješava samo izazove manipulacije, već pomaže i očuvanju integriteta AI sustava. Ako želite dodatno istražiti AI alate i njihovu primjenu, pogledajte Besplatni AI alati.

Poticanje transparentnosti među pružateljima AI usluga: Naglasite potrebu za većom transparentnošću o izvorima podataka i tehnikama obrade

Transparentnost pružatelja AI usluga ključna je za povjerenje korisnika i sprječavanje manipulacija. Kada znamo odakle dolaze podaci i kako se obrađuju, možemo puno lakše razumjeti potencijalne slabosti sustava i raditi na njihovom poboljšanju.

Načini za povećanje transparentnosti:

1. Objavljivanje izvora podataka: Pružatelji usluga trebali bi javno dijeliti izvore podataka koji se koriste za treniranje AI modela.
2. Izvješća o evaluaciji modela: Sustavna objava evaluacijskih rezultata kako bi se ukazalo na eventualne pristranosti.
3. Certifikacija: Uvođenje međunarodnih standarda koji osiguravaju pouzdanost i odgovornost algoritama.

Primjer ovih smjernica možete pronaći u Etičke smjernice za pouzdanu umjetnu inteligenciju.

Transparentan pristup ne samo da vraća povjerenje korisnika, nego i doprinosi stvaranju jače zajednice usmjerene ka sigurnijoj uporabi umjetne inteligencije. Ako želite bolje razumjeti trenutna rješenja, istražite AI Inteligencija – najpopularniji besplatni alati.

Pravo na sigurnu i nepristranu tehnologiju treba biti jedan od prioriteta, a ove promjene mogu nas dovesti korak bliže tom cilju.

Zaključak

U svijetu gdje je ai umjetna inteligencija postala ključan alat za pristup informacijama, ulazak propagande u ove sustave predstavlja ogromnu prijetnju. Manipulacija podacima ne utječe samo na povjerenje korisnika, već potencijalno oblikuje njihove stavove i donošenje odluka.

Rješavanje ovog problema zahtijeva transparentnost, rigoroznu provjeru podataka i jasne standarde za razvoj AI sustava. Razumijevanje ovih izazova ključno je za očuvanje digitalnog integriteta i osiguravanje nepristranih tehnologija.

Ako želite istražiti kako AI tehnologije mogu biti korisne i pouzdane, posjetite AI: Najbolja stvar poslije Interneta.