Uzbudenje na godišnjoj Slush konferenciji u Helsinkiju prošlog mjeseca bilo je opipljivo, gotovo električno. Tisuće osnivača, investitora i inovatora okupilo se kako bi razmijenili ideje, slavili postignuća i gledali prema budućnosti. No, iza te vidljive energije i optimizma, podaci o stanju europskog venture tržišta prikazuju drugačiju, realniju sliku. Dok se čini da je globalni reset venture kapitala iz 2022. i 2023. godine ostavio duboke tragove, postoje jarki znakovi da se Europa nalazi na rubu preokreta. Nedavni izlazak Klarne iz privatnog tržišta, zajedno s rastućom pažnjom koju dobivaju lokalni AI startupovi, ukazuje na moguće bolje vrijeme. Prema podacima PitchBooka, ulaganja u europske startupove iznosila su 43,7 milijardi eura do trećeg kvartala 2025. godine, što ukazuje da će se godišnji ukupni iznos vjerojatno nastaviti trendovima iz 2023. i 2024. godine. Za usporedbu, SAD su već nadmašile prethodne godine po obimu poslova, ističući razlike u oporavku između regija.
Stanje europskog tržišta startupova u 2025. godini
Europsko startup okruženje prolazi kroz transformacijsko razdoblje, obilježeno izazovima i prilikama. Iako entuzijazam na događajima poput Slusha sugerira snažan momentum, brojke govore drugačiju priču. Globalni pad ulaganja u venture kapital, potaknut ekonomskom nesigurnošću i visokim kamatnim stopama, pogodio je i Europu. Do trećeg kvartala 2025., ulaganja u iznosu od 43,7 milijardi eura raspršena su preko 7.743 posla, što ukupnu godinu stavlja u perspektivu prethodnih razdoblja. Na primjer, 2023. godina zabilježila je 62,3 milijarde eura, dok je 2024. dosegla 62,1 milijardu, što ukazuje na stabilizaciju, ali ne i rast. Ovo nije nužno loša vijest – prioriteti investitora pomaknuli su se prema održivijim, profitabilnijim modelima, umjesto prekomjernog fokusa na rast po svaku cijenu.
Usporedba s američkim tržištem
Dok Europa pokazuje znakove konsolidacije, SAD su već premašile razine ulaganja iz 2022., 2023. i 2024. godine do kraja trećeg kvartala 2025. Ova disparitet nije iznenađujuća, s obzirom na veću koncentraciju kapitala i jaču tradiciju visokorizičnih ulaganja u regiji. Međutim, Europa ima prednost u nižim multiplikatorima vrijednosti i rastućem broju inovativnih AI startupova, što privlači pažnju globalnih investitora. Primjerice, prosječna valuacija ranofaznih AI tvrtki u Europi je često 30-40% niža nego u SAD-u, pružajući povoljnije ulazne točke.
Izazovi u prikupljanju sredstava za VC tvrtke
Glavni problem europskog tržišta nije oporavak broja poslova, već prikupljanje sredstava od strane venture kapitalnih tvrtki. Do trećeg kvartala 2025., europski VC fondovi prikupili su samo 8,3 milijarde eura, što regiju stavlja na put prema najnižem godišnjem ukupnom iznosu u desetljeću. Navina Rajan, viša analitičarka u PitchBooku, ističe da je ovo područje “nedvojbeno najslabije u Europi”, s padom od 50% do 60% u prvih devet mjeseci godine. Ovaj trend dijelom je posljedica toga što novi menadžeri preuzimaju veću ulogu, dok iskusne tvrtke i mega fondovi iz prethodnih godina nisu ponovili uspjeh.
Utjecaj na dugoročnu konkurentnost
Smanjena dostupnost kapitala može usporiti rast startupova i smanjiti konkurentnost Europe na globalnoj sceni. Bez dovoljno sredstava, tvrtke teže skaliranju, što dovodi do gubitka inovacija i talenata prema drugim regijama. Ipak, postoji svjetlo na kraju tunela – fokus na kvalitetu umjesto količine potiče održivije poslovanje. Na primjer, startupovi koji uspiju privući kapital u ovom okruženju često imaju čvrste temelje, što povećava njihove šanse za dugoročni uspjeh.
Znakovi preokreta: Optimizam unatoč izazovima
Unatoč prividno tmurnim statistikama, postoje uvjerljivi pokazatelji da europsko tržište doživljava preokret. Jedan od ključnih faktora je ponovno povećanje sudjelovanja američkih investitora u europskim startup poslovima. Nakon pada na samo 19% u 2023. godini, ova brojka stalno raste, što ukazuje na povratak povjerenja. Američki VC-iji sve više prepoznaju Europu kao atraktivno tržište s nižim valuacijama i visokim potencijalom, posebno u sektorima poput umjetne inteligencije.
Primjeri uspješnih ulaganja i izlazaka
Nedavni primjeri poput švedske tvrtke Lovable i francuskog AI istraživačkog laba Mistral ilustriraju ovaj trend. Lovable je privukao 330 milijuna dolara u seriji B rundi, predvođenu američkim VC-ijima poput Salesforce Ventures i CapitalG. Slično, Mistral je prikupio 1,7 milijardi eura u seriji C, uz sudjelovanje Andreessen Horowitz, Nvidie i Lightspeeda. Ovi slučajevi ne samo da donose kapital, već i globalnu ekspertizu i mrežu, što jača europske startupove. Dodatno, izlazak Klarne kroz javnu ponudu u rujnu 2025., nakon dva desetljeća u privatnom tržištu, reciklirao je kapital i dao povjerenje lokalnim ulagateljima u promjenjivom okruženju izlazaka.
Promjena mentaliteta osnivača u Europi
Prema Victoru Englessonu, partneru u švedskom EQT-u, nedavni uspjesi poput Klarne, Spotifya i Revoluta promijenili su način na koji osnivači pristaju izgradnji tvrtki. Umjesto da ciljaju samo na lokalna ili regionalna tržišta, sve više poduzetnika teži globalnoj dominaciji od samog početka. Ovaj pomak u mentalitetu – od “pobjede u Europi” do “pobjede u svijetu” – ključan je za dugoročnu konkurentnost regije. Englesson navodi kako EQT planira uložiti 250 milijardi dolara u Europu u sljedećih pet godina, udvostručujući ulaganja u odnosu na prethodno razdoblje, što pokazuje snažno uvjerenje u budućnost regije.
Utjecaj na inovacije i ekonomski rast
Ovaj ambiciozniji pristup može potaknuti veću inovativnost, privući više talenata i povećati udio Europe u globalnoj tehnološkoj industriji. Na primjer, fokus na AI, fintech i održive tehnologije već donosi plodove, s startupovima koji konkuriraju na svjetskoj razini. Međutim, izazovi ostaju, uključujući regulatorne prepreke i nedostatak jedinstvenog tržišta, što zahtijeva kontinuirane napore kako bi se ostvarili puni potencijali.
Zaključak: Budućnost europskog startup ekosustava
Europsko startup okruženje nalazi se na prekretnici, balansirajući između entuzijazma i realnosti podataka. Iako izazovi u prikupljanju sredstava i sporiji oporavak u odnosu na SAD predstavljaju prepreke, rastući optimizam, povećana globalna ulaganja i promjena mentaliteta osnivača ukazuju na svjetliju budućnost. Ključno je da regija nastavi graditi na svojim prednostima, poput nižih troškova i jakog istraživačkog okruženja, kako bi ostvarila svoj potencijal kao globalni centar inovacija. S pravilnim strategijama i kontinuiranom podrškom, Europa može prevladati trenutne nedostatke i uspostaviti održiv, konkurentan ekosustav.
Često postavljana pitanja o europskom startup tržištu
1. Kako se europsko startup tržište uspoređuje s američkim u 2025. godini?
Europsko tržište pokazuje stabilizaciju ulaganja, dok SAD bilježe rast. Do trećeg kvartala 2025., Europa je na putu da dosegne slične iznose kao 2023. i 2024., za razliku od SAD-a koji su već premašili prethodne godine. Glavna razlika leži u prikupljanju sredstava VC tvrtki, gdje Europa zaostaje.
2. Koji su glavni izazovi za europske startupove?
Ključni izazovi uključuju smanjeno prikupljanje venture kapitala, regulatornu fragmentaciju između zemalja, i manje globalno prisustvo u usporedbi sa SAD-om. Međutim, niže valuacije i jači fokus na profitabilnost prednosti su koje privlače investitore.
3. Postoje li znakovi oporavka europskog tržišta?
Da, postoji nekoliko pozitivnih pokazatelja, uključujući povećano sudjelovanje američkih investitora, uspješne izlaske poput Klarne, i rastuću pažnju prema AI startupovima. Ovi čimbenici sugeriraju da je preokret moguć u nadolazećim godinama.
4. Kako AI utječe na europsko startup okruženje?
AI startupovi u Europi privlače značajna globalna ulaganja zbog nižih valuacija i visokog kvalitete istraživanja. Primjeri poput Mistrala pokazuju kako regija može konkurirati na svjetskoj razini, potičući inovacije i privlačeći talente.
5. Što mogu očekivati investitori od Europe u budućnosti?
Investitori mogu očekivati kontinuirani rast u sektorima poput AI, fintecha i zelenih tehnologija, uz poboljšanu globalnu konkurentnost. Ipak, biti će potrebno strpljenje kako bi se prevladali trenutni financijski izazovi i ostvarili dugoročni ciljevi.
