—
Pretpostavite da ste u šumi na obali Tihog oceana, gdje ribe poput lososa migriraju rijekama, a ptice i medvjedi čekaju na njih kao na prirodni ručak. Međutim, zbog promjena klime, onečišćenja i nestajanja staništa, više od 3.500 vrsta životinja na svijetu danas se nalazi na rubu izumiranja. To nije samo statistika – to je priča o ekosustavima koji se raspadaju, o životinjama koje gube domove, a o ljudima koji se suočavaju s posljedicama tog nestanka. Ali što ako vam kažem da je umjetna inteligencija postala ključ za spasenje tih vrsta?
Od algoritama koji prave losose u rijekama do sustava koji otkrivaju nestale ptice u džungli, AI se sve više koristi za monitoriranje, zaštitu i obnavljanje ugroženih ekosustava. U ovom članku otkrivat ćemo kako stručnjaci poput Justin Kaya, doktora s MIT-a, koriste najsavremenije AI tehnologije kako bi riješili problem koji je do sada bio prevelik za ljudski mozak: koji od tisuća AI modela je pravi izbor za zaštitu prirode? Odgovori na to pitanje mogu promijeniti način na koji shvatamo zaštitu divljine – i kako je možemo učiniti učinkovitijim.
—
Kako AI pomaje ugroženim vrstama: od teorije do praxe
AI nije samo za chatbote i savjetnike za kupovinu. U stvarnom svijetu, umjetna inteligencija postaje neophodna oružja u borbi za opstanak ugroženih vrsta. Ali kako to djeluje? Kako se algoritmi koji su naučili prepoznavati lica ljudi mogu primijeniti na praćenje lososa ili otkrivanje nestalih ptica? Odgovor leži u kombinaciji računalne vidljivosti, prediktivne analize i sustava koji učine znanstvenike učinkovitijima.
1. Praćenje životinja: kada AI postane “očito oko” ekosustava
Pretpostavite da ste u šumi i morate pratiti stotine lososa dok migriraju rijekama. Ručno praćenje bi to bilo nemoguće – ali AI to može. Jedan od najzanimljivijih projekata u ovom području je računalna analiza slika koja otkriva i klasificira životinje u divljini.
– Primjer: U Pacifičkom sjeverozapadu, lososi su ključni za ekosustav. Medvjedi, orli i druge životinje ovisne su o njima za hranu. Međutim, zbog presušenih rijeka i onečišćenja, populacije lososa padaju. Justin Kay i njegov tim koriste AI da prave losose u rijekama, otkrivajući koje od njih su oštećene, koje su zdrave i koje su u opasnosti.
Kako to radi?
AI modeli, poput onih koji se koriste u računalnoj vidljivosti, analiziraju slike s kamera postavljenih uz rijeku. Oni prepoznaju losose, mjeraju njihovu veličinu, brzinu i čak otkrivaju znakove bolesti. To nije samo praćenje – to je predviđanje.
– Statistika: Prema studiji iz 2023. godine, 85% ekosustava na svijetu je ugroženo zbog promjena klime. AI može pomoći u spasavanju 20% tih područja ako se ispravno primijeni.
2. CODA: kada milijuni AI modela postanu jednostavni izbor
Sada dođimo do ključnog pitanja: ako postoji više od 1,9 milijuna pretreniranih AI modela (kao što je u Hugging Face Model Repository), koji od njih treba izabrati za zaštitu prirode?
Ovdje ulazi u igru CODA – consensus-driven active model selection (sustav za aktivno odabiranje modela na temelju konsenzusa). Ovo je revolucionarni pristup koji smanjuje vrijeme i napor potrebni za odabir najboljeg modela.
Kako CODA radi?
Tradicionalno, znanstvenici moraju:
✅ Skupljati velike količine podataka za testiranje.
✅ Obilno obučavati model kako bi vidjeli koji radi najbolje.
✅ Ručno provjeravati rezultate, što je dugo i skupo.
CODA to mijenja:
– Interaktivni proces: Umjesto da morate obilno obilježiti podatke, AI vam pomaže odabrati najinformativnije primjere za testiranje.
– Smanjenje napora: Potrebno je samo 25 obilježenih primjera da biste odabrali najbolji model iz tisuća.
– Konsenzus umjesto pojedinačnih pogrešaka: Umjesto da se oslanjate na jedan model, CODA spaja predviđanja više modela i odabire onaj koji ima najčešće točne rezultate.
Primjer iz praxe:
U projektu praćenja lososa, znanstvenici su morali odabrati između desetaka modela koji su se razlikovali u točnosti. CODA je učinio taj proces 70% bržim, dok je istovremeno povećao točnost za 30%.
—
Kako AI mijenja zaštitu prirode: prednosti i izazovi
AI nije savršena rješenja – ima i prednosti i mane. Da bismo razumjeli njegov potencijal, moramo razmotriti što može, ali i što ne može.
Prednosti AI u zaštiti prirode
✔ Brzina i preciznost: AI može analizirati tisuće slika u sekundi, dok bi čovjek za to trebao mjesecima.
✔ Detekcija malih promjena: Može otkriti malu promjenu u ponašanju životinja koja bi se ljudskom okom propustila.
✔ Predviđanje rizika: AI može predvidjeti kada će se populacija neke vrste smanjiti prije nego što to dogodi.
✔ Smanjenje ljudskog utjecaja: U nekim slučajevima, AI može zamijeniti ručno praćenje, što smanjuje stres na životinje.
Izazovi i ograničenja
❌ Ovisnost o kvaliteti podataka: Ako su podaci loše obilježeni, AI će dati loše rezultate.
❌ Skupoćina: Najsavremeniji modeli zahtijevaju velike računalne resurse.
❌ Etičke pitanja: Kako se osigurati da AI neće izblijediti životinje kao “podatke”?
❌ Promjene u prirodi: AI modeli moraju se redovno ažurirati, jer se ekosustavi stalno mijenjaju.
Primjer problema:
U jednoj studiji, AI je pogrešno klasificirao 15% ptica kao druge vrste zbog sličnosti u perju. To je pokazalo da čak i najsavremeniji modeli nisu savršeni.
—
Kako AI može pomoći u zaštiti ugroženih vrsta u Hrvatskoj?
Hrvatska nije izuzetak – i nasi ekosustavi su ugroženi. Od medvjeda u Gorski kotar do delfina u Jadranu, AI može pomoći u zaštiti naših vrsta.
1. Praćenje medvjeda i divljih svinja
– Problem: Medvjedi i divlje svinje često ulaze u sela, što dovodi do sukoba s ljudima.
– AI rješenje: Kamere s računalnom vidljivošću mogu praćenje njihove aktivnosti i predviđati kada će se pojaviti u naseljenim područjima.
2. Zaštita morskih vrsta u Jadranu
– Problem: Delfini i tunac su ugroženi zbog onečišćenja mora.
– AI rješenje: Podvodne kamere s AI mogu praćenje njihovih migracija i otkrivanje toksina u vodi.
3. Otkrivanje nestalih vrsta
– Problem: Neke vrste, kao što su kornjače, nestaju bez traga.
– AI rješenje: Satelitske slike i AI mogu otkriti novu koloniju ili ugroženog jedinca.
Statistika: Prema Zavodu za zaštitu prirode Hrvatske, 20% naših vrsta je ugroženo. AI može pomoci u spasavanju 10% tih vrsta ako se ispravno primijeni.
—
Zaključak: AI kao budućnost zaštite prirode
Umjetna inteligencija nije samo budućnost – to je već sadašnjost u zaštiti ugroženih vrsta. Od praćenja lososa u Americi do zaštite medvjeda u Hrvatskoj, AI pomaže znanstvenicima da brže, točnije i učinkovitije rade.
Ali važno je zapamtiti:
– AI nije zamjena za ljude – već pomoćnik.
– Najveći izazov nije tehnologija, već kako je primijeniti.
– Svako od nas može doprinijeti – od doniranja za zaštitu prirode do podrške projektima koji koriste AI.
Budućnost zaštite prirode neće biti bez AI – ali i bez nas.
—
Često postavljana pitanja
1. Kako AI može pomoći u zaštiti ugroženih vrsta ako su podaci loši?
AI nije magična kugla – ako su podaci pogrešni, model će dati pogrešne rezultate. Najbolje je kombinirati AI s ljudskim stručnjacima koji provjeravaju rezultate.
2. Koliko košta upotreba AI u zaštiti prirode?
Cijene variraju – od besplatnih modela (kao što su oni na Hugging Face) do skupih sustava (koji mogu koštati desetke hiljada eura). Međutim, dugotrajne štede su veće jer AI smanjuje potrebu za ručnim radom.
3. Može li AI zamijeniti znanstvenike u zaštiti prirode?
Ne. AI je pomoćnik, ali ne i zamjena. Ljudska intuicija i znanje su još uvijek neophodna za pravo rješenje problema.
4. Kako mogu ja sam sudjelovati u projektima koji koriste AI za zaštitu prirode?
Možete:
– Donirati organizacijama kao što je Zavod za zaštitu prirode Hrvatske.
– Podržati projekte na platformama kao što je Citizen Science (gde ljudi prate životinje).
– Podijeliti informacije o ugroženim vrstama na društvenim mrežama.
5. Koje su najzanimljivije AI projekti u zaštiti prirode?
– IBM Watson koristi AI za praćenje korala u oceanima.
– Google Earth Engine pravi migracije životinja na globalnoj razini.
– MIT projekt pravi losose u Americi kako bi se spasio ekosustav.
6. Kako AI može pomoći u otkrivanju novih vrsta?
AI može analizirati slike i zvukove iz divljine i otkriti novu vrstu koja je do sada bila nepoznata. Primjer: U 2020. godini, AI je otkrio novu vrstu ribe u Indijskom oceanu.
7. Što se događa ako AI pogrešno klasificira vrstu?
To može dovesti do loših odluka – na primjer, ako se misli da je vrsta ugrožena, a zapravo nije. Zato je važno da znanstvenici provjeravaju rezultate.
—
Hvala što ste pročitali! Ako vam se članak svidio, podijelite ga i pomozite širenju znanja o tome kako AI može spasiti našu planetu. Kako mislite – će AI u budućnosti biti ključ za zaštitu prirode? Ostavite mi komentare! 🌍💡
