Moderni kupci mogu ubrzo dobiti cijev antibakterijske masti, ali novi dokazi pokazuju da su Neanderthali već desetke tisuća godina proizvodili sličnu tvar – bez najmanje znanja o mikrobima.
Što su arheolozi zapravo pronašli?
Arheolozi koji su radili na dvije europske lokacije – Königsaue u Njemačkoj i obali Nizozemske – ponovno su pregledali ostatke crnog residua koji su se nalazili na starim kamenim alatima. Upotrebom infracrvene spektroskopije i gasno-kromatografske masenske spektrometrije, tim je potvrdio da je residu sastavni dio bjelika, tvar koja se dobiva zagrijavanjem kore breze bez prisutnosti kisika.
Iznenada je došlo do otkrića kada su znanstvenici izložili bjeliku bakterijama Staphylococcus aureus i Streptococcus pyogenes, koje još uvijek zahvaćaju bolnice. I nakon 50 000 godina u zemlji, uzorci su spriječili rast bakterija, pokazujući učinkovitost sličnu onoj niske koncentracije moderne antiseptike. Time je dokazano da su Neanderthali proizvodili antibakterijsko sredstvo pola stoljeća prije otvaranja prvih apoteka.
Kako smo utvrdili da je to bilo namjerno?
Bjelika ne nastaje prirodnim putem na alatima; mora se distilirati iz kore breze pri stabilnoj temperaturi od 340-400 °C za satima. Na lokaciji Königsaue, arheolozi su otkrili mali jamačić obložen glatkim kamenim kockama i pokriven domaćim loncem – u stvari, primitivni reaktor. Tvar se nakupljala na kamenim kockama, a zatim se sklapala.
Microscopski izgled rubova nekih kamenih oštrica pokazuje da su se koristili kao lepljivo sredstvo za pričvršćivanje kamenih vrhova na drvene šipke, ali se nalazi i na unutrašnjim površinama alata koji nikada nisu dodirivali biljne ili životinjske vlakna. Ovo uzorak sugerira da su Neanderthali primijenili bjeliku direktno na kožu, možda da bi zaštitili rane ili olakšali bol od ugriza kukaca.
Ipak, nema znakova da su razumjeli germsku teoriju. Nema dentalnog kalcija u ostatcima Neanderthala koji sadrži antibiotike, a ni u pećinskim slikama nema prikaza mikroskopskog života. Prednost koju su primijetili bila je jednostavna: rana pokrivena bjelikom bolje je bila i brže se je ozdravljala.
Zašto bjelika djeluje kao antibakterijsko sredstvo?
Kora breze bogata je betulinom, mastnim jedinjenjem koje daje stablu bijeli boj. Betulin je poznat po svojoj sposobnosti da sprečava rast bakterija. Kada je bjelika izložena bakterijama Staphylococcus aureus i Streptococcus pyogenes, koje još uvijek zahvaćaju bolnice, pokazala se da je njena učinkovitost slična onoj moderne antiseptike.
Neanderthali su proizvodili antibakterijsko sredstvo prije 50 000 godina, bez ikakvog znanja o mikrobima. Njihov je cilj bio jednostavan: rana pokrivena bjelikom bolje je bila i brže se je ozdravljala. Ovo otkriće pokazuje da su Neanderthali bili daleko inteligentniji i kreativniji od što se prije mislilo.
Pregled pitanja i odgovora (FAQ)
- Kako su Neanderthali proizveli antibakterijsko sredstvo? Proizvodili su bjeliku zagrijavanjem kore breze bez prisutnosti kisika.
- Kako su koristili bjeliku? Koristili su je kao lepljivo sredstvo za pričvršćivanje kamenih vrhova na drvene šipke ili kao zaštitu za rane.
- Zašto je bjelika antibakterijsko sredstvo? Bjelika sadrži bogatu količinu betulina, mastnog jedinjenja koje sprečava rast bakterija.
- Zašto je kora breze korištena? Kora breze bogata je betulinom, mastnim jedinjenjem koje ima antibakterijska svojstva.
- Kako je betulin djelovao? Betulin je sprečavao rast bakterija, što je rezultiralo učinkom sličnim onom moderne antiseptike.