U srcu Kostarike, znanstvena zajednica ostala je zatečena jedinstvenim događajem koji mijenja dosadašnja shvaćanja o reprodukciji gmazova. Ženka američkog krokodila (Crocodylus acutus), koja je živjela u Centru za zaštitu divljih životinja Virilla u blizini Turialbe, uspjela je položiti plodna jaja, a da pritom nije imala nikakav kontakt s mužjakom. Genetske analize objavljene u ožujku 2023. godine potvrdile su da svako jaje nosi isključivo majčinu DNK. Ovo je prvi potvrđeni slučaj partenogeneze, odnosno razvoja novog organizma iz nesplodnog jajašca, u bilo kojoj vrsti iz reda krokodila. Otkriće, koje je prihvaćeno za objavljivanje u časopisu Biology Letters, potiče znanstvenike na ponovno promišljanje mehanizama preživljavanja gmazova suočenih sa smanjenjem staništa i ugroženim populacijama.
Kako su znanstvenici došli do ovog nevjerojatnog otkrića?
Biolozi u Centru Virilla prvi su put primijetili neobičnost 2019. godine kada su uočili 14 položenih jaja koja su bila znatno manja od uobičajenih. Međutim, iznenađenje je uslijedilo kada su otkrili da sedam od tih jaja sadrži zametke. Jedan zametak uspio je dosegnuti puni razvoj, ali je uginuo nedugo nakon izlijeganja. Preostala jaja pažljivo su sačuvana, a potom je uspostavljen kontakt sa znanstvenim timom sa Sveučilišta u Kostarici radi detaljne genetske analize. Primjenom metode potpunog sekvenciranja genoma, istraživači su usporedili genetski materijal majke s DNK svakog pojedinačnog jajeta. Rezultati su bili nedvosmisleni: potpuna homozigotnost i odsutnost alela, što su ključni pokazatelji partenogeneze, potvrdili su da su potomci nastali bez sudjelovanja mužjaka i oplodnje.
Ovo otkriće bilo je tim neočekivanije jer su krokodili poznati po tome što se razmnožavaju spolno, a njihovi rituali parenja uključuju složene postupke poput vokalizacije, ispuštanja mjehurića i sinkroniziranog plivanja. Štoviše, ženka u Centru Virilla, stara 18 godina, bila je u potpunoj izolaciji od svoje četvrte godine života, što je u potpunosti isključilo mogućnost odgođenog skladištenja sperme. Ovaj fenomen, kod kojeg neke ženke gmazova mogu zadržati vitalnu spermu i do šest godina, također nije bio opcija u ovom slučaju.
Zašto je partenogeneza važna za očuvanje ugroženih vrsta?
Partenogeneza, koja se nekada smatrala genetskim slijepim crijevom, danas je sve više prepoznata kao izniman mehanizam preživljavanja u ekstremnim uvjetima. Znanstvenici su zabilježili slučajeve