U nedavnom istraživanju sudjelovalo je više od 6.000 starijih osoba, a otkriven je jasan spoj kroničnog nesanice i pojave demencije. Prema rezultatima, poremećaji spavanja mogli bi biti odgovorni za gotovo 12 % svih slučajeva demencije u Sjedinjenim Američkim Državama – ekvivalentan utjecaju srčanih bolesti i hipertenzije, dva najpoznatija promjenjiva rizika za kognitivni propad.
Istraživanje i ključni nalazi
Studija je objavljena u recenziranom časopisu i pratila je kohortu osoba u dobi od 65 do 90 godina tijekom osam godina. Sudionici su izvještavali o svojim obrascima spavanja, a istraživači su koristili standardizirane upitnike kako bi identificirali one s kroničnom nesanicom – definiranu kao poteškoće u zaspavanju, održavanju sna ili buđenju prerano većinu noći najmanje tri mjeseca.
Tijekom praćenja, 1.200 sudionika dijagnosticirano je demenciju, uključujući Alzheimerovu bolest i vaskularnu demenciju. Nakon prilagodbe za dob, spol, obrazovanje i ostale zdravstvene varijable, otkriveno je da su osobe s kroničnom nesanicom 1,5‑put vjerojatnije razvile demenciju u odnosu na one koji su izjavili redoviti, odmoran san.
Prema procjenama, otprilike 12 % svih slučajeva demencije u SAD-u može se pripisati kroničnoj nesanici. Ova brojka stavlja poremećaje spavanja na mjesto visokog krvnog tlaka i visokog kolesterola kao značajnih, ali promjenjivih čimbenika za kognitivni propad.
Zašto je san važan za zdravlje mozga
San nije samo pasivno stanje odmora; to je aktivno razdoblje u kojem mozak obavlja ključne zadatke održavanja. Jedan od najvažnijih procesa je čišćenje metaboličkih otpadnih proizvoda, poput beta‑amiloida i tau proteina, koji se nakupljaju u mozgu i povezuju s Alzheimerovom bolešću.