Plastika je odavno prepoznata kao globalni problem koji zagađuje oceane, tlo i zrak koji udišemo. Znanstvenici su desetljećima upozoravali na prisutnost mikroplastike – sićušnih plastičnih fragmenata manjih od pet milimetara – u našem okolišu. Do nedavno se smatralo da te čestice, jednom kada uđu u ljudsko tijelo, prolaze kroz probavni sustav bez značajnijih posljedica. Međutim, revolucionarna studija objavljena ove godine pobija tu pretpostavku, otkrivajući da mikroplastika može prodrijeti u ljudske arterije i predstavljati ozbiljnu prijetnju kardiovaskularnom zdravlju.
Kako mikroplastika ulazi u ljudsko tijelo?
Mikroplastika pronalazi put do naših organizama na brojne svakodnevne načine. Budući da je izuzetno mala, lako prolazi kroz različite barijere i filtere, što joj omogućuje da dospije u hranu, piće i zrak koji konzumiramo i udišemo.
Najčešći putevi ulaska mikroplastike u ljudsko tijelo uključuju:
- Prehrana: Morski plodovi, školjke, ali i voda iz slavine mogu sadržavati mikroplastične čestice. Istraživanja su potvrdila prisutnost ovih čestica u probavnom sustavu osoba koje redovito konzumiraju velike količine ribe i morskih organizama.
- Udisanje zraka: Sitna plastična prašina, koja nastaje raspadanjem većih plastičnih predmeta, abrazijom automobilskih guma ili industrijskim procesima, može se udisati, osobito u urbanim sredinama ili u blizini prometnica i proizvodnih pogona.
- Proizvodi za osobnu njegu: Piling gelovi, paste za zube i određeni kozmetički proizvodi često sadrže mikroskopske plastične kuglice (mikrogranule) koje se, nakon upotrebe, mogu progutati ili apsorbirati kroz kožu.
- Medicinski uređaji: Neki medicinski implantati, kateteri i drugi uređaji mogu s vremenom ispuštati sitne plastične fragmente u krvotok.
Jednom kada dospiju u organizam, bilo gutanjem ili udisanjem, mikroplastične čestice mogu prijeći crijevnu barijeru ili plućne membrane, ulazeći tako u krvotok. Odande, one putuju cijelim tijelom, uključujući i srce te krvne žile.
Mikroplastika u kardiovaskularnom sustavu
U spomenutoj studiji, znanstvenici su analizirali uzorke tkiva arterija prikupljene od pacijenata koji su bili podvrgnuti operaciji srca. Koristeći napredne tehnike snimanja, poput konfokalne laserske mikroskopije i Ramanove spektroskopije, uspjeli su identificirati mikroplastične čestice koje su se nalazile unutar stijenki arterija. Te čestice, veličine od 10 do 200 mikrometara, bile su sastavljene od uobičajenih polimera kao što su polietilen, polipropilen i polistiren.
Važno je napomenuti da mikroplastika nije pronađena samo u lumenu (šupljini) arterija, već i dublje, u slojevima intime i medije. Ovo otkriće sugerira da čestice mogu prodrijeti duboko u stijenku krvne žile i tamo se zadržati, što otvara nova pitanja o njihovom dugoročnom utjecaju na zdravlje.
Potencijalni utjecaj na zdravlje srca
Prisutnost stranih čestica unutar krvnih žila može pokrenuti upalni odgovor imunološkog sustava. Slično kao kod nakupljanja kolesterola, tijelo pokušava neutralizirati ili ukloniti te intruzivne čestice, što može dovesti do kronične upale. Kronična upala oštećuje unutarnju oblogu krvnih žila, potiče stvaranje plaka i može ubrzati razvoj ateroskleroze, bolesti koja sužava arterije.
Prethodna istraživanja na životinjskim modelima već su ukazivala na povezanost izloženosti mikroplastici s povećanom razinom oksidativnog stresa i oštećenjem srčanog mišića. Ovo novo istraživanje na ljudima pruža prvi izravni dokaz da se mikroplastika može akumulirati u ljudskim arterijama, što potencijalno