U posljednjih nekoliko mjeseci neuroznanstvenici iz različitih zemalja objavili su rezultate istraživanja koje izazvali veliku raspravu u medijima i akademskim krugovima. Analizirajući podatke iz nacionalnih IQ-testova i standardiziranih ispita, otkrili su da je generacija Z – ljudi rođeni otprilike između 1997. i 2012. godine – zabilježila pad u prosječnim rezultatima IQ-a, memoriji, čitanju i pažnji u odnosu na svoje roditelje, milenijalce. Ovo je prvi put u više od sto godina da se takav trend evidentira u Sjedinjenim Državama i Europi.
Kako je došlo do ovog trenda?
Istraživanje je koristilo podatke iz velikih nacionalnih anketa i standardiziranih testova, a fokus je bio na fluidnoj inteligenciji – sposobnosti rješavanja novih problema, apstraktnog razmišljanja i prilagodbe novim situacijama. Tradicionalno, fluidna inteligencija je imala tendenciju rasta s generacijama, što se naziva Flynnovim efektom. Međutim, u ovoj studiji otkriven je konzistentan pad fluidne inteligencije među sudionicima generacije Z.
Uz to, istraživači primijetili su da, iako je digitalna pismenost, na primjer, porasla, ukupni pad u fluidnom rezoniranju ukazuje na širi kognitivni pomak. Ovaj pad nije izoliran; slični rezultati se pojavljuju u različitim zemljama i na različitim testnim platformama.
Ključni rezultati istraživanja
Glavne metrike koje su iznijeli istraživači uključuju:
- Prosječni IQ-ovi generacije Z smanjeni za 5–7 bodova u odnosu na milenijalce.
- Standardizirani testovi pokazuju pad od 10 % u performansama kratkoročne memorije.
- Rezultati čitanja smanjeni za gotovo 8 % u uzorcima iz Sjedinjenih Država i Europe.
- Mjere duljine pažnje, često ocijenjene kroz zadatke brzog serijskog vizualnog prikaza, pokazuju smanjenje od 12 % u održavanju fokusa.
Ovi podaci ukazuju na smanjenje fluidne inteligencije, dok je kristalizirana inteligencija – znanje stečeno tijekom vremena – relativno stabilna.
Možda uzrok: digitalna zasićenost i okolišni faktori
Stručnjaci navode nekoliko okolišnih čimbenika koji bi mogli objasniti ovaj trend. Najznačajniji je sveprisutna integracija digitalne tehnologije u svakodnevni život i obrazovanje. Stalna izloženost ekranima, brzi protok informacija i smanjenje vremena provedenog na fizičkim aktivnostima mogu utjecati na razvoj kognitivnih sposobnosti.
Osim toga, promjene u prehrambenim navikama, smanjenje kvalitete sna i povećani stres povezani s društvenim mrežama također se smatraju potencijalnim uzrocima. Istraživači naglašavaju da je potrebno više studija kako bi se potvrdili ovi uzroci i razumjeli mehanizmi koji stoje iza smanjenja kognitivnih performansi.
Što to znači za budućnost?
Ovaj pad u IQ-a i ključnim kognitivnim sposobnostima može imati dugoročne posljedice na obrazovanje, radne mjere i društveni razvoj. Ako se trend nastavi, moguće je da će se pojaviti potreba za novim pristupima u obrazovanju, fokusiranim na razvoj kritičkog mišljenja, rješavanje problema i emocionalnu inteligenciju.
Ujedno, važno je naglasiti da rezultati