Kada pogledamo noćno nebo, očarani smo brojem zvijezda i galaktičkih struktura koje se protežu kroz tisuće svjetlosnih godina. Taj spektakl izgleda kao da svemir je pun nebeskih tijela, no istina je da je većina tog prostora gotovo prazna.
Astrofizičarka Erika Hamden, koja je radila na projektima istraživanja dubokog svemira, objašnjava kako se materija u svemiru raspoređuje u obliku velikih, gusto povezanih struktura – galaksija, zvezdnih oblaka i međuzvjezdane magle. Među tim strukturama postoji ogromna količina praznog prostora, poznatog kao „intergalaktički prostor“, koji čini više od 90 % ukupne volumena svemira.
Jedan od razloga za ovu prazninu je činjenica da se svemir proširio iz početnog stanja izuzetno gustoće. Tijekom prvih sekundi nakon Velikog praska, materija je bila koncentrirana u vrlo malom prostoru, a zatim se brzo raspršila. Taj proces, poznat kao inflacija, ostavio je za sobom beskrajne praznine između velikih struktura.
Drugi faktor je gravitacijska selekcija. Gustoće materije u svemiru nisu ravnomjerno raspoređene; one se skupljaju u galaksije i zvezdane oblake, dok se ostatak prostora ostavlja gotovo bez materije. Ovaj proces stvara „prazne” regije koje su ispunjene vakuumom, a ne česticama.
Na kraju, istraživanja pokazuju da je svemir u stalnom razvoju. Dok se galaksije međusobno privlače i sudaraju, stvaraju nove strukture, a prazni prostori se i dalje šire. Ovaj ciklus stvaranja i razaranja čini svemir dinamičnim, ali i izuzetno praznim u većini svojih volumena.