Umjetna inteligencija produžuje život: upozorenja o poplavama sada stižu i u najvećim gradovima

Iznenadne poplave ubiju više ljudi nego bilo koja druga prirodna nesreća. Čak 85 posto svih smrtnih slučajeva povezanih s vodom dogodi se upravo zbog njih – i to često u manje od šest sati od početka kiše. Svake godine u svijetu strada više od pet tisuća ljudi, a klimatske promjene samo povećavaju...

17674084397178

Iznenadne poplave ubiju više ljudi nego bilo koja druga prirodna nesreća. Čak 85 posto svih smrtnih slučajeva povezanih s vodom dogodi se upravo zbog njih – i to često u manje od šest sati od početka kiše. Svake godine u svijetu strada više od pet tisuća ljudi, a klimatske promjene samo povećavaju učestalost takvih događaja. Nova generacija umjetne inteligencije omogućuje da gradovi dobiju jasnu poruku o prijetnji i do četvrt ranije, čime se spašavaju životi i imovina.

Zašto su iznenadne poplave opasnije od klasičnih

Klasične poplave rijeka možemo pratiti satima, pa čak i danima unaprijed. Senzori na obalama bilježe razine vode, a modeli lako predvide kada će rijeka preliti obale. Iznenadne poplave, međutim, nastaju gotovo pa u trenu – na cesti ispred zgrade, u podvožnjaku ili na tržnici. U urbanim središtima betonske površine sprječavaju da kiša otpuze u tlo, pa se voda u trenu pretvori u smrtonosnu struju. Svaka minuta ranijeg upozorenja znači stotine spašenih života.

Podaci pokazuju da upozorenje izdano samo dvanaest sati prije nesreće smanjuje štetu za 60 posto. Ipak, u zemljama Globalnog juga takve službe gotovo da ne postoje. Dok razvijene države imaju gustu mrežu radara, satelita i hidroloških postaja, manje od polovice zemalja u razvoju ima bilo kakav višestruki ranosignalni sustav. Rezultat je jaz u kojem živi više od dvije milijarde ljudi bez ikakve informacije o tome što ih može zadesiti već sutra.

Izazov za računala: gdje nema podataka, nema ni učenja

Strojno učenje funkcionira samo ako ima čime da se uči. Za iznenadne poplave takvih „učbeničkih“ podataka skoro da nema: događaji su rijetki, razasuti i rijetko zabilježeni strujnim mjeračima. Najčešće postoje samo fotografije na društvenim mrežama i vijesti u lokalnim novinama. Upravo tu leži genijalnost novog pristupa kompanije Google.

Njihova metoda pod nazivom Groundsource umjesto fizičkih senzora koristi novinarske tekstove. Sustav na temelju modela Gemini pregledava milijune članaka na desecima jezika i izdvaja rečenice u kojima se izričito spominju poplave: „voda ušla u kuće“, „zatvorena dionica ceste“, „evakuacija stanovnika“. Svaku takvu izjavu algoritam poveže s točnim vremenom i lokacijom, čime nastaje globalni katalog događaja koji služi kao pouzdan temelj za učenje.

Rezultat je model koji u gradovima u kojima nikad prije nije bilo hidroloških stanica sada može predvidjeti vjerojatnost iznenadne poplave u sljedeća 24 sata s točnošću većom od 85 posto. Uspješnost je posebno visoka u tropskim i subtropskim područjima, gdje se najčešće događaju najsmrtonosniji slučajevi.

Kako funkcionira sustav u praksi

Proces se odvija u tri brza koraka:

  1. Satelski podaci o oblačnosti i količini kiše kombiniraju se s lokalnim informacijama o visini terena, tipu tla i postojećoj kanalizaciji.
  2. Model na temelju višesatne analize procjenjuje rizik od iznenadne poplave za svaki kvadrat veličine 1 × 1 kilometar.
  3. Korisnicima se šalju upozorenja putem mobilnih aplikacija, SMS-a ili radio stanica, ovisno o dostupnosti infrastrukture.

Ovaj pristup omogućuje da se upozorenja šalju čak i u najudaljenije dijelove svijeta, gdje tradicionalne sustave nije moguće instalirati. Uskoro će se ova tehnologija možda koristiti i za druge prirodne katastrofe, poput zemljotresa ili vulkanskih erupcija.

Česta pitanja

Kako se ovo odnosi na Hrvatsku?

U Hrvatskoj postoje sustavi za ranu detekciju poplava, ali su uglavnom usmjereni na klasične poplave rijeka. Iznenadne poplave, koje su češće u urbanim središtima, još uvijek nisu tako dobro pokrivene. Novi pristup bi mogao značajno poboljšati situaciju, posebno u gradovima kao što su Zagreb, Split ili Rijeka.

Koliko je točno ovaj sustav?

Model ima točnost od oko 85 posto, što je vrlo visoko za takve procjene. Točnost može varirati ovisno o dostupnosti podataka i kvaliteti lokalnih izvora.

Kada će biti dostupan?

Ova tehnologija se već koristi u nekim zemljama, ali širenje na globalnu razinu ovisi o suradnji između vladinih tijela, tehnoloških kompanija i lokalnih zajednica. U Hrvatskoj bi se mogla uvesti u najbližoj budućnosti, posebno u područjima s visokim rizikom od iznenadnih poplava.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)