U posljednjih nekoliko godina generativna umjetna inteligencija promijenila je način na koji razmišljamo o radu, produktivnosti i društvenim strukturama. Dok su se mnogi još uvijek šalili o robotima koji preuzimaju sve poslove, jedna od najambicioznijih inicijativa dolazi iz same organizacije OpenAI – tvrtke koja stoji iza sustava poput ChatGPT‑a i DALL·E‑a. U nedavnom izvješću OpenAI izlaže okvir koji ne samo da podiže razinu produktivnosti, već i zamišlja ekonomiju u kojoj ljudi rade manje sati, bogatstvo se širi šire, a prihodi koje generiraju autonomni sustavi oporezuju se i raspodjeljuju u javno dobro.
Od noćnih razgovora do službenog prijedloga
Zamislite grupu prijatelja u osvijetljenom kafiću koji razmišljaju o tome kako bi superinteligentni chatbot mogao preuzeti većinu repetitivnih zadataka. Ideje poput „četiri dana radne sedmice“ i „porez na robote umjesto na ljude“ iz početka su bile šala, ali danas se ti koncepti nalaze u službenom dokumentu jednog od najvažnijih istraživačkih laboratorija u području umjetne inteligencije. OpenAI je svoj prijedlog izložio s detaljima na razini stranice, naglašavajući izvedivost, modeliranje ekonomskog učinka i moguće smjerove politike.
Ključni elementi OpenAI‑ovog plana
1. Skraćena radna sedmica
- Cilj: Smanjiti standardnu radnu sedmicu s pet na četiri dana ili manje, uz zadržavanje istog nominalnog plaćanja za zaposlenike koji preuzimaju uloge koje umjetna inteligencija može nadopunjavati ili automatizirati.
- Razlog: Oslobađanjem jednog dana tjedno radnici bi imali više vremena za učenje, brigu o obitelji i slobodne aktivnosti, što dugoročno podiže produktivnost i smanjuje stopu izgaranja.
- Implementacija: Tvrtke bi mogle postupno uklanjati redundantne zadatke koje sustavi umjetne inteligencije preuzimaju, počevši od postojećih 80‑satičnih radnih tjedana.
2. Porez na proizvode umjetne inteligencije – porez na robote
- Definicija: Porez na stvarnu vrijednost koju autonomni sustavi generiraju u obavljanju poslova tradicionalno obavljanih od strane ljudi, poput označavanja podataka, korisničke podrške ili generiranja koda.
- Mehanizam: Porez bi se obračunavao na temelju tržišne vrijednosti proizvoda ili usluge koju je stroj proizveo, a prikupljena sredstva usmjeravala bi se u socijalne programe, obrazovanje i istraživanje.
- Motivacija: S obzirom da automatizacija smanjuje potrebu za ljudskim radom, porez na robote osigurava da se ekonomska korist ne koncentrira samo u rukama vlasnika tehnologije, već se dijeli s cijelim društvom.
3. Redistribucija prihoda i javni fond
- Cilj: Stvoriti javni fond u koji bi se usmjeravali prihodi od poreza na robote, a koji bi financirao univerzalni temeljni prihod, zdravstvenu skrb i obrazovne programe.
- Prednosti: Smanjuje se ekonomska nejednakost