U suvremenom digitalnom dobu, gdje umjetna inteligencija (AI) sve više prožima našu svakodnevicu, javljaju se novi pravni i etički izazovi. Jedan od najznačajnijih sukoba tiče se načina na koji AI modeli pristupaju i koriste sadržaj zaštićen autorskim pravom. U tom kontekstu, nedavna tužba koju je Chicago Tribune podigao protiv AI platforme Perplexity postala je simbol šireg spora između medijskih kuća i tehnoloških kompanija. Ovaj članak dubinski analizira razloge tužbe, tehničke aspekte problema, pravne implikacije te širu sliku sukoba oko autorskih prava u eri umjetne inteligencije, pružajući uvid u izazove s kojima se suočavaju i novinari i tehnološki inovatori.
Chicago Tribune protiv Perplexity: Pravni rat za digitalnu baštinu
Početkom svibnja 2024. godine, ugledni američki list Chicago Tribune podnio je tužbu saveznom sudu u New Yorku protiv Perplexity AI, platforme poznate po svojim naprednim mogućnostima pretraživanja i generiranja odgovora temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Tužba, koju je ekskluzivno pregledao TechCrunch, optužuje Perplexity za kršenje autorskih prava i neovlašteno korištenje sadržaja koji pripada Tribune Publishing i MediaNews Group.
Geneza spora: Od upita do sudskog postupka
Priča o ovom pravnom sukobu započela je u listopadu 2023. godine, kada su odvjetnici Chicago Tribunea kontaktirali Perplexity s upitom jesu li njihovi novinski članci korišteni za obuku AI modela. Prema navodima tužbe, odgovor Perplexityjevih pravnih zastupnika bio je neodređen, navodeći da njihovi modeli ne treniraju na Tribuneovom radu, ali da korisnici mogu dobiti ne-verbatim faktualne sažetke.
Međutim, odvjetnici Tribunea tvrde da Perplexity zapravo isporučuje sadržaj Tribuneovih članaka doslovno, bez adekvatne atribucije ili dozvole. Ovaj argument predstavlja ključni kamen spoticanja u sudskom postupku, jer se fokusira na to kako Perplexity koristi i prezentira informacije, a ne samo na sam proces “treninga” modela.
RAG kao sporno oružje: Retrieval Augmented Generation na udaru
Jedan od specifičnih tehničkih aspekta koje Tribune naglašava u svojoj tužbi jest korištenje metode zvane Retrieval Augmented Generation (RAG) od strane Perplexityja. RAG je tehnika koja se koristi za poboljšanje točnosti AI modela i smanjenje “halucinacija” (nepostojećih ili netočnih informacija) tako što model mora koristiti provjerene i točne izvore podataka za generiranje odgovora.
Tribune tvrdi da Perplexity koristi upravo novinarski sadržaj kao dio svojih RAG sustava, bez prethodno dobivene dozvole. To znači da AI platforma navodno “grebe” (scrape) sadržaj s novinskih portala i koristi ga kao temelj za generiranje svojih sažetaka i odgovora. Dodatno, tužba spominje i Perplexityjev preglednik Comet, navodeći da on zaobilazi sustave naplate (paywall) novinskih portala kako bi korisnicima isporučio detaljne sažetke članaka.
Ovo je značajan pravni izazov. Ako se dokaže da Perplexity zaobilazi paywalle i neovlašteno koristi sadržaj, to bi imalo dalekosežne posljedice za cijelu industriju AI pretraživanja i generativne AI.
Šira slika: Više medijskih kuća u borbi protiv AI
Ova tužba nije izolirani slučaj. Chicago Tribune je samo jedna od 17 medijskih publikacija koje pripadaju grupama MediaNews Group i Tribune Publishing, a koje su u travnju 2023. već podnijele sličnu tužbu protiv OpenAI-ja i Microsofta. Ta tužba se također tiče korištenja materijala za obuku AI modela. Nedugo zatim, još devet publikacija iz istih izdavačkih kuća podnijelo je novu tužbu protiv proizvođača AI modela i njihovog cloud provajdera u studenom 2023. godine.
Ovi podaci jasno ukazuju na širi trend i koordinirani pristup medijskih kuća u zaštiti svojih autorskih prava i poslovnih modela u suočavanju s naglim razvojem AI tehnologija. Dok su kreatori sadržaja do sada podnosili brojne tužbe protiv proizvođača AI modela vezano za obuku modela, sada se otvara novo poglavlje vezano za legalne odgovornosti samih AI platformi i njihovih metoda prikaza sadržaja, poput RAG-a.
Demistifikacija Retrieval Augmented Generation (RAG) i njegov značaj
Da bismo u potpunosti razumjeli pravne i tehničke aspekte ove tužbe, važno je detaljnije objasniti što je RAG i zašto je postao ključan element u raspravi o autorskim pravima.
Što je RAG?
Retrieval Augmented Generation (RAG) je napredna arhitektura u području obrade prirodnog jezika (NLP) koja kombinira sposobnost velikih jezičnih modela (LLM) za generiranje teksta s mehanizmom dohvaćanja informacija iz vanjskih baza znanja. Tradicionalni LLM-ovi generiraju odgovore na temelju podataka na kojima su trenirani. Međutim, ti podaci mogu biti zastarjeli ili sadržavati netočnosti. RAG rješava taj problem na sljedeći način:
1. Dohvaćanje (Retrieval): Kada korisnik postavi upit, RAG sustav prvo koristi taj upit za pretraživanje vanjske baze podataka (npr. internetskih stranica, baza podataka, dokumenata). Cilj je pronaći najrelevantnije i najtočnije informacije vezane uz upit.
2. Proširenje (Augmentation): Pronađene informacije potom služe kao dodatni “kontekst” za veliki jezični model. One se nadograđuju na originalni upit korisnika.
3. Generiranje (Generation): Konačno, LLM koristi prošireni kontekst (upit + dohvaćene informacije) kako bi generirao koherentan, točan i informativan odgovor.
Prednosti RAG-a:
Smanjenje “halucinacija”: Osigurava da se odgovori temelje na stvarnim, provjerenim podacima, čime se smanjuje vjerojatnost generiranja netočnih informacija.
Ažurnost informacija: Omogućuje modelima pristup najnovijim podacima koji nisu bili uključeni u početni skup za treniranje.
Specifičnost odgovora: Omogućuje generiranje odgovora na vrlo specifična pitanja za koja model možda nije bio izravno treniran, ali za koje postoje relevantni podaci u vanjskoj bazi.
Transparentnost: Ponekad RAG sustavi mogu pružiti i izvore informacija, čime se povećava povjerenje korisnika.
RAG kao “mač s dvije oštrice” za autorska prava
Iako RAG nudi značajne prednosti u poboljšanju kvalitete i točnosti AI generiranih odgovora, u kontekstu autorskih prava, postao je izvor novih pravnih dilema. Ključni problem s kojim se suočavaju medijske kuće poput Chicago Tribunea jest sljedeći:
Neovlašteno korištenje izvora: Perplexity, koristeći RAG, navodno pristupa sadržaju novinskih članaka bez izričite dozvole. Mnogi od tih članaka nalaze se iza naplatnih zidova (paywalls), što je izvor prihoda za novinske kuće.
Generiranje sažetaka umjesto usmjeravanja na izvor: Dok bi idealno korištenje RAG-a trebalo uključivati i upućivanje korisnika na originalni izvor kako bi se podržali izdavači, tužbe sugeriraju da Perplexity često isporučuje potpune sažetke ili čak doslovne dijelove članaka, čime potencijalno umanjuje potrebu korisnika da posjete izvornu stranicu.
Pravna odgovornost platforme: Pitanje je jesu li platforme poput Perplexityja odgovorne za kršenje autorskih prava kada koriste sadržaj za RAG, čak i ako tvrde da ne “treniraju” svoje temeljne modele na tom sadržaju, već ga samo koriste kao referencu za generiranje odgovora.
Tužba protiv Perplexityja stoga nije samo napad na jednu platformu, već pokušaj postavljanja presedana u tumačenju zakona o autorskim pravima u odnosu na nove AI tehnologije koje se oslanjaju na vanjske izvore podataka.
Široki obuhvat tužbe: Posljedice za industriju vijesti i AI
Tužba koju je Chicago Tribune podnio protiv Perplexity AI nije izolirani incident, već dio šireg pokreta medijskih kuća diljem svijeta koje nastoje zaštititi svoj intelektualni kapital od neovlaštenog korištenja od strane AI kompanija. Ovaj sukob ima duboke implikacije za budućnost izdavaštva i razvoja AI.
Globalni trend tužbi protiv AI platformi
Kao što je ranije spomenuto, ovo nije prvi put da medijske kuće poduzimaju pravne korake protiv AI kompanija.
OpenAI i Microsoft u fokusu: U travnju 2023., brojne medijske kuće, uključujući one koje pripadaju Tribune Publishing i MediaNews Group, podnijele su tužbe protiv OpenAI-ja i Microsofta. Te tužbe se prvenstveno odnose na korištenje milijardi internetskih stranica, uključujući i novinske članke, za treniranje njihovih velikih jezičnih modela (LLM) poput GPT-3 i GPT-4.
Reddit i Dow Jones: Perplexity nije jedina AI platforma suočena s tužbama. Reddit je u listopadu 2023. podnio tužbu protiv Perplexityja, optužujući ga za neovlašteno korištenje API-ja te platforme za pristup sadržaju rasprava. Također, Dow Jones, matična kompanija Wall Street Journala, također je pokrenula pravni postupak protiv AI kompanija zbog korištenja njihovog sadržaja.
Prijetnje i upozorenja: Iako nisu sve kompanije podnijele tužbu, mnoge su poduzele druge korake. Primjerice, Amazon je prošlog mjeseca poslao pismo o prekidu i odustajanju (cease and desist letter) kompaniji preko AI preglednika za kupovinu, prijeteći pravnim postupkom ako se praksa ne prekine.
Ovi primjeri pokazuju sveobuhvatni napad na AI kompanije koje se oslanjaju na eksterno prikupljanje podataka, bilo za treniranje modela ili za napredne funkcije poput RAG-a.
Financijski i operativni izazovi za medijske kuće
Medijske kuće diljem svijeta suočavaju se s financijskim poteškoćama uzrokovanim padom oglašivačkih prihoda i promjenama u medijskoj potrošnji. Njihov model poslovanja tradicionalno se oslanja na prodaju pretplata i oglašavanje.
Gubitak prihoda od pretplata: Ako AI platforme mogu pružiti sažetke članaka ili čak doslovne isječke bez da korisnici moraju posjetiti izvornu web stranicu i platiti pretplatu, to direktno umanjuje prihod medijskih kuća.
Vrijednost originalnog sadržaja: Novinarstvo zahtijeva značajna ulaganja u istraživanje, pisanje, uređivanje i distribuciju. Ako se taj originalni sadržaj može besplatno ili jeftino rekontekstualizirati i distribuirati od strane AI platformi, vrijednost uloženog truda i financijskih sredstava postaje upitna.
Što ovo znači za AI budućnost?
Tužbe poput ove prisiljavaju AI kompanije da preispitaju svoje strategije prikupljanja podataka i implementacije tehnologija poput RAG-a.
Pravna neizvjesnost: Trenutno postoji velika pravna neizvjesnost oko toga gdje povući granicu. Jesu li sve metode korištenja sadržaja za AI nelegalne, ili samo one koje izravno narušavaju poslovne modele kreatora sadržaja? Sudski procesi će pokušati dati odgovore na ova pitanja.
Potreba za novim licenciranjem: Moguće je da će se razviti novi modeli licenciranja sadržaja za AI kompanije, slično kao što glazbena industrija ima sustave za plaćanje autorskih naknada za korištenje glazbe.
Utjecaj na inovacije: S jedne strane, stroga pravila bi mogla usporiti inovacije u području AI. S druge strane, pravedni sustavi naknade za kreatore sadržaja mogli bi dugoročno potaknuti stvaranje još kvalitetnijeg i originalnijeg materijala, čime bi se osigurao bolji i održiviji ekosustav za AI.
Ova pravna bitka pokazuje da je usklađivanje razvoja tehnologije s postojećim pravnim okvirima, poput zakona o autorskim pravima, ključno za izgradnju povjerenja i održivog digitalnog ekosustava.
Pros i Cons: Prednosti i nedostaci AI pretraživanja u odnosu na tradicionalne izvore
Suočeni s tužbama poput one koju je pokrenuo Chicago Tribune, ključno je sagledati objektivne prednosti i nedostatke AI platformi za pretraživanje u usporedbi s tradicionalnim metodama pristupa informacijama. Ovo nam pomaže razumjeti zašto su ove platforme postale popularne, ali i zašto medijske kuće imaju razloga za zabrinutost.
Prednosti AI pretraživanja (poput Perplexityja)
1. Brzi i sažeti odgovori: AI platforme su dizajnirane da pruže izravne odgovore na postavljena pitanja, često u obliku sažetaka, bez potrebe za pretraživanjem više izvora ili čitanjem cijelih članaka.
Primjer: Kada pitate o povijesnom događaju, AI može generirati kratki pregled ključnih činjenica u nekoliko rečenica, dok bi tradicionalni web pretraživač mogao ponuditi desetak poveznica na enciklopedije, članke i dokumentarne filmove.
2. Kontekstualno razumijevanje: Napredni AI modeli mogu razumjeti složenije upite i pružiti odgovore koji uzimaju u obzir širi kontekst, za razliku od ključnih riječi koje koriste tradicionalni pretraživači.
Primjer: Umjesto pretraživanja “rezultati nogometne utakmice jučer”, možete pitati “Tko je pobijedio u jučerašnjoj utakmici Lige prvaka i s kojim rezultatom?”.
3. Kombiniranje informacija: AI platforme mogu integrirati informacije iz različitih izvora kako bi stvorile sveobuhvatniji odgovor.
Primjer: Ako pitate za usporedbu dva tehnološka proizvoda, AI može prikupiti informacije o njihovim specifikacijama, cijenama i recenzijama iz više izvora i prezentirati ih u usporednom formatu.
4. Ušteda vremena: Za korisnike koji traže brze činjenice ili početni pregled teme, AI pretraživanje može biti znatno brže od navigacije tradicionalnim web pretraživačima.
5. Inovativni korisnički doživljaj: Sučelja poput Perplexityja nude napredno iskustvo razgovora, gdje korisnici mogu postavljati dopunska pitanja i produbiti svoje znanje u interaktivnom obliku.
Nedostaci i rizici AI pretraživanja (s perspektive medijskih kuća)
1. Neovlašteno korištenje sadržaja i kršenje autorskih prava: Ovo je srž problema. AI platforme često koriste sadržaj koji je zaštićen autorskim pravom bez odgovarajuće dozvole ili naknade, narušavajući poslovne modele kreatora.
Primjer: Ako Perplexity koristi sadržaj iz članka Chicago Tribunea za generiranje sažetka, a taj članak je plaćen od strane čitatelja, Tribune gubi potencijalni prihod.
2. Umanjenje prometa na izvorne stranice: Kada AI pruži dovoljan sažetak ili ključne informacije, korisnici možda neće imati potrebu kliknuti na izvornu poveznicu, što smanjuje posjećenost web stranica izdavača i njihove prihode od oglašavanja ili pretplate.
3. Potencijalna netočnost i “halucinacije”: Iako RAG tehnike pomažu u smanjenju netočnosti, AI modeli i dalje mogu generirati pogrešne ili izmišljene informacije, koje se mogu teže ispraviti ako nisu lako provjerljive na izvornoj stranici.
4. Nedostatak dubine i nijansi: Sažeci generirani od strane AI često nedostaju dubinu, kontekst, stručnu analizu i pripovjedačku kvalitetu koju nude originalni novinarski članci.
Primjer: Analitički članak koji objašnjava kompleksne ekonomske trendove s višestrukim stručnim mišljenjima može se svesti na nekoliko osnovnih tvrdnji u AI sažetku.
5. Nedostatak transparentnosti izvora: Iako neki RAG sustavi navode izvore, često to nije dovoljno jasno ili detaljno da bi se moglo lako verificirati porijeklo svake informacije.
6. Ugrožavanje financijske održivosti novinarstva: Ako se ovaj trend nastavi, mnoge novinske organizacije, posebno manje i lokalne, mogle bi se suočiti s ozbiljnim financijskim poteškoćama, što bi dovelo do smanjenja kvalitete i količine neovisnog novinarstva.
Razumijevanje ovih prednosti i nedostataka ključno je za oblikovanje budućnosti u kojoj AI i medijske kuće mogu koegzistirati na način koji je koristan za obje strane, a prije svega za informiranu javnost.
Pravni kontekst i budućnost autorskih prava u eri AI
Tužba Chicago Tribunea protiv Perplexity AI naglašava rastuću potrebu za redefiniranjem i pojašnjenjem zakona o autorskim pravima u kontekstu rapidnog razvoja umjetne inteligencije. Dosadašnji pravni okviri, stvoreni u doba prije interneta i AI, često nisu adekvatni za rješavanje novih izazova.
Postojeći pravni okviri i njihova primjenjivost
Autorsko pravo: Osnovni zakon koji štiti originalna djela autorstva, uključujući tekstove, slike i glazbu. Ključno pitanje u AI tužbama jest je li korištenje djela za treniranje modela ili za generiranje sažetaka “poštena upotreba” (fair use) ili predstavlja kršenje.
Fair Use doktrina (SAD): Ova doktrina dopušta ograničeno korištenje materijala zaštićenog autorskim pravom bez dopuštenja vlasnika za svrhe poput kritike, komentara, vijesti, podučavanja ili istraživanja. Sudovi razmatraju četiri faktora: svrha i karakter korištenja, priroda djela zaštićenog autorskim pravom, količina i bitnost iskorištenog dijela, te utjecaj korištenja na potencijalno tržište ili vrijednost djela. U slučaju AI, ključni faktor je utječe li korištenje na tržište originalnog djela.
Pravne odluke i presedani: Dosadašnje tužbe protiv OpenAI-ja i drugih AI kompanija tek trebaju dovesti do konačnih sudskih presuda koje bi postavile jasne presedane. Ishod ovih postupaka imat će dalekosežne posljedice.
Međunarodni ugovori: Konvencije poput Bernske konvencije stvaraju međunarodni standard za zaštitu autorskih prava, ali specifične implementacije i tumačenja variraju od zemlje do zemlje.
Izazovi koje AI postavlja pred autorska prava
Skalabilnost korištenja: AI modeli mogu obrađivati i koristiti ogromne količine podataka u kratkom vremenskom razdoblju, što je potpuno drugačije od ljudskog čitanja ili korištenja djela.
Novi oblici derivativnih djela: AI može generirati potpuno nova djela koja su temeljena na postojećim, ali ih je teško klasificirati kao izravne kopije ili derivativna djela u tradicionalnom smislu.
Anonimnost i atribucija: Utvrđivanje izvornog kreatora ili izvora informacija koje AI koristi može biti komplicirano, posebno kada se informacije kombiniraju iz stotina ili tisuća izvora.
Modeli pretplate i paywally: AI platforme koje zaobilaze naplatne zidove direktno podrivaju poslovne modele koji su ključni za financiranje novinarstva i drugih oblika kreiranja sadržaja.
Potencijalna rješenja i budućnost
1. Novi licencni modeli: Razvoj dinamičnih modela licenciranja koji omogućuju AI kompanijama plaćanje za korištenje sadržaja na skalabilan i transparentan način. To bi moglo uključivati kolektivna društva za upravljanje pravima.
2. Tehnološka rješenja: Implementacija tehnologija koje jasno označavaju i štite autorska prava na digitalnom sadržaju te omogućuju AI sustavima da identificiraju i poštuju te oznake.
3. Pravne reforme: Moguće je da će biti potrebne prilagodbe zakona o autorskim pravima kako bi se jasno definiralo što je dopušteno, a što nije, u kontekstu AI.
4. Etika i samoregulacija: AI kompanije bi trebale internalizirati etičke principe i razvijati samoregulacijske mehanizme koji štite prava kreatora sadržaja, čak i prije nego što sudovi donesu konačne odluke.
5. Fokus na “transformacijsko korištenje”: Sudovi bi mogli više pažnje posvetiti tome koliko je korištenje djela “transformacijsko” – stvara li AI novi, drugačiji proizvod koji ne konkurira izravno originalnom djelu, ili pak nadomješta potrebu za njime.
Tužba Chicago Tribunea protiv Perplexityja samo je vrh ledenog brijega. Slučajevi poput ovoga pomoći će u oblikovanju pravnih i etičkih standarda za novu eru digitalnih informacija i umjetne inteligencije.
Zaključak: Granice AI i budućnost novinarstva
Tužba Chicago Tribunea protiv Perplexity AI predstavlja ključni trenutak u rastućem sukobu između tradicionalnih medija i naprednih AI tehnologija. Dok AI platforme poput Perplexityja nude revolucionarne načine pristupa informacijama, brzinu i sažetost, njihovi temelji često počivaju na sadržaju koji je kreiran uz značajna ulaganja medijskih kuća.
Ova pravna bitka naglašava duboke etičke i financijske dileme:
Pravo na intelektualno vlasništvo: Gdje leži granica između korištenja postojećeg sadržaja za poboljšanje AI alata i neovlaštenog iskorištavanja koji podriva temelje novinarstva?
Održivost novinarstva: Ako AI platforme mogu besplatno pružati sažetke i ključne informacije iz plaćenih članaka, kako će medijske kuće nastaviti financirati istraživačko novinarstvo koje je ključno za informirano društvo?
Budućnost AI: Hoće li se AI razvoj nastaviti oslanjati na masovno prikupljanje podataka bez naknade, ili će se razviti novi modeli suradnje i licenciranja koji će osigurati pravičnu naknadu za kreatore sadržaja?
Iako je prerano predvidjeti konačni ishod pravnih postupaka, jasno je da će ovi slučajevi postaviti važne presedane. Oni će oblikovati buduće regulative, tehnološke inovacije i, u konačnici, odnos između publike, medija i umjetne inteligencije. Cilj je postići ravnotežu u kojoj AI služi kao moćan alat za pristup i obradu informacija, ali istovremeno poštuje i podržava napore onih koji taj sadržaj stvaraju. Budućnost novinarstva i pouzdanih informacija ovisi o pronalaženju tog osjetljivog balansa.
Često postavljana pitanja (FAQ): AI i autorska prava
1. Je li Perplexity AI koristio moj omiljeni novinski članak bez dopuštenja?
Ako je vaš omiljeni novinski članak objavljen od strane medijske kuće koja je pokrenula tužbu (kao što su Chicago Tribune, New York Daily News, Baltimore Sun, Orlando Sentinel, Hartford Courant, itd.), postoji mogućnost da je njegov sadržaj ili sličan sadržaj bio korišten. Tužbe se temelje na tvrdnjama o neovlaštenom korištenju sadržaja za obuku AI modela i za generiranje sažetaka putem RAG sustava.
2. Što znači “Retrieval Augmented Generation” (RAG) u kontekstu tužbe?
RAG je tehnika koja AI modelu omogućuje da prvo dohvati relevantne informacije iz vanjske baze podataka (poput internetskih stranica) prije nego što generira odgovor. U tužbi, Tribune tvrdi da Perplexity koristi novinarski sadržaj u ovim RAG sustavima bez dopuštenja, ponekad i zaobilazeći naplatne zidove (paywalls).
3. Jesam li ja kao korisnik prekršio autorska prava koristeći Perplexity AI?
Kao krajnji korisnik, vjerojatno niste direktno prekršili autorska prava. Tužbe su uglavnom usmjerene protiv AI platformi i njihovih vlasnika koji se bave prikupljanjem, obradom i distribucijom sadržaja na način koji medijske kuće smatraju neovlaštenim.
4. Kakve su pravne posljedice za Perplexity AI ako izgubi tužbu?
Ako Perplexity AI izgubi tužbu, mogao bi se suočiti s novčanim kaznama za kršenje autorskih prava, te bi mogao biti prisiljen promijeniti svoje metode rada. To bi moglo uključivati licenciranje sadržaja od medijskih kuća, prestanak korištenja određenih izvora ili promjenu načina na koji generira i prikazuje sažetke.
5. Zašto medijske kuće tuže AI kompanije?
Medijske kuće tuže AI kompanije jer tvrde da se njihov originalni sadržaj, uložen velik trud i sredstva, koristi bez dopuštenja i naknade. To izravno ugrožava njihove poslovne modele temeljene na pretplatama i oglašavanju, jer AI platforme mogu pružati slične informacije bez da korisnici posjete originalne izvore.
6. Koja je razlika između obuke AI modela i korištenja sadržaja za RAG?
Obuka AI modela uključuje učenje iz velikih skupova podataka kako bi se model razvio. Korištenje sadržaja za RAG podrazumijeva dohvaćanje specifičnih informacija iz izvora u stvarnom vremenu kako bi se generirao točan odgovor na upit korisnika. Iako se tehnički razlikuju, obje prakse mogu potencijalno uključivati neovlašteno korištenje materijala zaštićenog autorskim pravom, što je predmet sudskih sporova.
7. Hoće li ove tužbe dovesti do novih zakona o autorskim pravima?
Ovi slučajevi su dio šireg dijaloga o tome kako postojeći zakoni o autorskim pravima primijeniti na AI. Vjerojatno će sudski postupci postaviti važne presedane i potaknuti rasprave o potrebi za modernizacijom zakona ili razvojem novih pravnih okvira koji će bolje regulirati AI i korištenje digitalnog sadržaja.
8. Što ako ja želim koristiti svoj sadržaj za obuku AI modela?
Ako ste kreator sadržaja i želite kontrolirati kako se vaš rad koristi u svrhu obuke AI, trebali biste istražiti uvjete korištenja platformi i potencijalne licencne ugovore. Neke platforme nude opcije za isključivanje određenog sadržaja iz buduće obuke.
9. Kako mogu podržati novinarstvo ako koristim AI alate za informacije?
Najbolji način da podržite novinarstvo jest pretplatiti se na pouzdane medijske izvore čiji rad cijenite. Također, kada AI alat pruži koristan sažetak, možete posjetiti i originalni izvor članka kako biste pročitali punu verziju i podržali izdavača.
10. Koji su drugi medijski izdavači podnijeli slične tužbe?
Osim Chicago Tribunea, tužbe protiv OpenAI-ja i Microsofta, te Perplexityja, podnijele su i druge medijske kuće koje pripadaju grupama poput Tribune Publishing i MediaNews Group. Tužbe su također pokrenuli i Dow Jones (vlasnik Wall Street Journala) i Reddit.
