Svijet umjetne inteligencije (AI) i kreativne industrije neprestano se isprepliću, a nedavna vijest o tužbi koju je Disney podigao protiv Googlea dodatno naglašava složene pravne i etičke izazove s kojima se suočavamo. Disney, div zabavne industrije, optužio je tehnološkog giganta Google za “masovno” kršenje autorskih prava, tvrdeći da je Google koristio svoje AI modele i usluge za komercijalnu distribuciju neovlaštenih slika i videa koji narušavaju prava na njihov poznati sadržaj. Ova tužba, otkrivena od strane Varietyja, otvara važna pitanja o vlasništvu intelektualne svojine u eri generativne umjetne inteligencije i nameće potrebu za dubljim razumijevanjem implikacija AI-ja na kreativne industrije.
Detalji Disneyjeve tužbe protiv Googlea
Disneyjevo pismo kojim zahtijeva prekid djelatnosti (cease-and-desist letter) upućeno Googleu, a koje je Variety imao na uvid, iznosi ozbiljne optužbe. Ključni argument Disneyja je da Google funkcionira poput “virtualnog automata”, sposobnog za masovnu reprodukciju, prikazivanje i distribuciju kopija Disneyjevih vrijednih djela zaštićenih autorskim pravima. Posebno zabrinjava činjenica da mnoge od slika generiranih Googleovim AI uslugama, poput onih iz njihovog Gemini modela, nose oznaku Googlea, što stvara lažni dojam da je takvo iskorištavanje Disneyjeve intelektualne svojine odobreno i podržano od strane samog Disneyja. Ovo ne samo da predstavlja kršenje autorskih prava, već potencijalno i obmanu javnosti.
Navodi o korištenju zaštićenih likova
U pismu se navodi da Googleovi AI sustavi navodno krše autorska prava na likove iz popularnih Disneyjevih franšiza, uključujući:
- “Frozen”
- “The Lion King”
- “Moana”
- “The Little Mermaid”
- “Deadpool”
- i brojne druge.
Ovo su samo neki od primjera koji ilustriraju razmjere optužbi. Disney tvrdi da Googleove AI usluge stvaraju i distribuiraju slike koje izravno reproduciraju ili su značajno izvedene iz njihovih zaštićenih djela, čime se umanjuje vrijednost originalnih intelektualnih dobara i ugrožava primarni izvor prihoda kompanije.
Pravni izazovi generativne AI
Ovaj slučaj naglašava rastuću pravnu neizvjesnost oko korištenja materijala zaštićenih autorskim pravima za treniranje AI modela. Kompanije poput Googlea često tvrde da korištenje takvih materijala za treniranje AI sustava spada pod “poštenu upotrebu” (fair use), dok kreatori sadržaja smatraju da je to izravno kršenje njihovih prava. Disneyjeva tužba sugerira da oni ne vide korištenje njihovih likova i djela u komercijalne svrhe generiranja novog sadržaja kao poštenu upotrebu, već kao izravnu komercijalnu eksploataciju.
Glavni kamen spoticanja je definicija “transformacije”. Dok neki smatraju da AI stvara nešto novo i transformativno, Disneyjeva perspektiva je da se radi o izravnoj reprodukciji i iskorištavanju postojećeg djela bez dopuštenja i naknade. Pitanje je kako će pravni sustavi diljem svijeta definirati i regulirati ove odnose u budućnosti.
Googleova reakcija i širi kontekst
U trenutku objave vijesti, Google nije odgovorio na upite medija za komentar. Međutim, ovaj potez dolazi u vrlo zanimljivom trenutku. Istog dana kada je Disney podnio tužbu protiv Googlea, objavljeno je da je Disney sklopio značajan trogodišnji ugovor vrijedan milijardu dolara s kompanijom OpenAI. Ovaj sporazum omogućit će integraciju Disneyjevih ikoničnih likova u OpenAI-jev AI generator videa, Sora. Ovo stvara zanimljiv paradoks: dok Disney tuži Google za kršenje autorskih prava korištenjem AI-ja, istovremeno sklapa partnerstvo s drugim AI gigantom za korištenje svojih likova u AI generiranom sadržaju.
Partnerstvo s OpenAI-jem
Ugovor s OpenAI-jem sugerira da Disney prepoznaje potencijal AI tehnologije, ali želi imati potpunu kontrolu nad načinom na koji se njihovi IP-ovi koriste. Korištenje AI-ja za stvaranje novog sadržaja od strane njihovih partnera, uz jasno definirane uvjete i naknade, očito je drugačije od toga da tehnološki gigant kao što je Google to radi bez njihovog izričitog dopuštenja i potencijalno na štetu njihovog poslovanja.
“Ovo partnerstvo s OpenAI-jem otvara nove uzbudljive mogućnosti za pripovijedanje i omogućuje nam da iskoristimo najmoderniju AI tehnologiju na način koji je u skladu s našim kreativnim standardima i poslovnim interesima.” – hipotetska izjava iz Disneyja.
Ovaj potez bi mogao biti strateški potez Disneyja da se pozicionira na čelu transformacije kreativnih industrija, osiguravajući da oni diktiraju pravila igre, a ne da postanu žrtve nekontrolirane ekspanzije AI tehnologije.
Što ovo znači za budućnost generativne AI?
Ova tužba i partnerstvo zajedno šalju snažnu poruku. S jedne strane, pokazuje se da kompanije koje drže značajne IP-ove neće oklijevati štititi svoju intelektualnu svojinu agresivnim pravnim mjerama. S druge strane, ukazuje se na spremnost da se prihvate i iskoriste prednosti AI-ja, ali pod kontroliranim uvjetima. Budućnost generativne AI vjerojatno će biti oblikovana ovakvim tipovima pravnih bitaka i strateških partnerstava. Kompanije će morati pronaći ravnotežu između inovacija i zaštite autorskih prava, a zakonodavci će se suočiti sa zadatkom donošenja novih regulativa koje će pratiti ovaj brzi tehnološki napredak.
Implikacije za kreatore i korisnike AI alata
Ova situacija ima značajne implikacije i za individualne kreatore i za korisnike AI alata. S jedne strane, kreatori sadržaja poput Disneyja žele osigurati da njihov rad ne bude besplatno iskorištavan. S druge strane, korisnici AI alata, od umjetnika do programera, žele slobodu eksperimentiranja i stvaranja. Tužba Disneyja protiv Googlea mogla bi dovesti do strožih ograničenja na ulazne podatke za AI modele ili do povećane potrebe za licenciranjem sadržaja koji se koristi za treniranje.
Pitanja treniranja AI modela
Ključno pitanje je odakle AI modeli dobivaju podatke za treniranje. Velike jezične modele (LLM) i modele za generiranje slika treniraju se na ogromnim setovima podataka prikupljenim s interneta. Taj proces često uključuje materijale zaštićene autorskim pravima, a da se vlasnici tih materijala ne pitaju niti im se plaća naknada. Disneyjeva tužba usmjerena je upravo na taj aspekt Googleovog poslovanja.
- Pros za treniranje na postojećim podacima: Brži razvoj AI modela, stvaranje raznovrsnijih i sposobnijih AI sustava, niži troškovi razvoja.
- Cons za treniranje na postojećim podacima: Kršenje autorskih prava, neetičko korištenje rada drugih, potencijalna pravna odgovornost za AI kompanije, umanjenje vrijednosti originalnog sadržaja.
Utjecaj na AI alate poput Midjourney, Stable Diffusion, DALL-E
Alati poput Midjourney, Stable Diffusion, DALL-E i Googleovog ImageFX već su revolucionirali način na koji stvaramo vizualni sadržaj. Međutim, oni se također nalaze u pravnoj “sivoj zoni” kada je riječ o podacima na kojima su trenirani. Ako presedan Disneyjeve tužbe postane pravilo, programeri AI alata bi mogli biti prisiljeni:
- Koristiti isključivo licencirane ili javno dostupne podatke za treniranje.
- Plaćati naknade vlasnicima autorskih prava za korištenje njihovih djela u treniranju.
- Implementirati sigurnosne mjere koje sprječavaju generiranje sadržaja koji izravno krši autorska prava.
Ovo bi moglo usporiti napredak i povećati troškove razvoja AI alata, ali bi istovremeno pružilo veću zaštitu kreatorima.
Što korisnici trebaju znati?
Korisnici AI alata trebaju biti svjesni pravnih implikacija korištenja generiranog sadržaja. Iako većina AI alata ima vlastite uvjete korištenja, pravna situacija u vezi s autorskim pravima još uvijek nije potpuno jasna. Preporučuje se oprez pri komercijalnom korištenju sadržaja generiranog AI-jem, posebno ako podsjeća na postojeće, zaštićene likove ili stilove. Uvijek je dobro provjeriti uvjete korištenja specifičnog AI alata i, u slučaju sumnje, potražiti pravni savjet.
Disneyjev stav o AI i budućnost
Disney, kao kompanija čija je povijest izgrađena na originalnim likovima i pričama, ima snažan interes za zaštitu svoje intelektualne svojine. Njihov potez protiv Googlea nije samo pravni, već i strateški potez za definiranje budućnosti AI u kreativnom sektoru.
Zašto je Google meta?
Google je, sa svojim opsežnim AI portfeljem, uključujući Gemini i usluge za generiranje slika i videa, postao prirodna meta za kompanije zabrinute zbog nekontroliranog korištenja AI-ja. Googleova sposobnost da svoje AI usluge integrira u širok spektar proizvoda i usluga čini ga potencijalno velikim pokretačem promjena, ali i potencijalnim izvorom masovnih kršenja prava ako se ne upravlja odgovorno.
Disneyjeva vizija za AI
Disneyjeva vizija za AI, kako se čini iz njihovog partnerstva s OpenAI-jem, jest korištenje AI-ja kao alata za pojačavanje kreativnosti i stvaranje novih oblika zabave, ali pod njihovim nadzorom. To znači da žele:
- Kontrolirati kako se njihovi brendovi i likovi prikazuju pomoću AI-ja.
- Osigurati da svi koji koriste njihov IP za AI generiranje sadržaja plaćaju odgovarajuće naknade.
- Potaknuti inovacije koje im donose poslovnu korist, a ne one koje im potkopavaju postojeće poslovanje.
Ova strategija, nazvana “AI-first” ili “AI-augmented”, postaje sve popularnija među medijskim i zabavnim kompanijama koje žele iskoristiti prednosti AI-ja bez gubitka kontrole nad svojim najvrjednijim resursima.
Posljedice za industriju
Ova tužba i ugovor s OpenAI-jem mogli bi postaviti presedan za cijelu zabavnu industriju. Mogli bismo vidjeti:
- Više sličnih pravnih postupaka protiv drugih tehnoloških kompanija.
- Nove regulatorne okvire koji preciznije definiraju prava i obveze u vezi s AI-jem i autorskim pravima.
- Promjenu načina na koji se AI modeli treniraju i licenciraju.
- Povećanu potražnju za AI alatima koji rade s licenciranim ili generiranim podacima.
Budućnost AI-ja u kreativnim industrijama bit će dinamična, ispunjena inovacijama, ali i pravnim i etičkim izazovima.
Zaključak
Slučaj Disney protiv Googlea samo je jedna od mnogih bitaka koje će se voditi u ratu za kontrolu nad budućnošću umjetne inteligencije i njezinu ulogom u stvaranju sadržaja. Optužbe za “masovno” kršenje autorskih prava ističu hitnu potrebu za jasnim pravnim i etičkim smjernicama u eri generativne AI. Dok Google s jedne strane navodno iskorištava Disneyjeve likove za svoje AI usluge, Disney s druge strane sklapa strateško partnerstvo s OpenAI-jem kako bi iskoristio AI u svojim projektima. Ovo partnerstvo naglašava da Disney nije protiv AI-ja, već protiv neovlaštenog i nekontroliranog korištenja njihove intelektualne svojine. Kako će se ovaj pravni spor razvijati i koje će dugoročne posljedice imati na industriju, ostaje za vidjeti, ali je jasno da je ovo tek početak složenog dijaloga o budućnosti kreativnosti i tehnologije.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Što je bio povod za tužbu Disneyja protiv Googlea?
Disney je tužio Google jer tvrdi da Google koristi svoje AI modele i usluge za komercijalnu distribuciju neovlaštenih slika i videa koji krše autorska prava na Disneyjeve poznate likove i djela. Disney navodi da Googleove AI usluge generiraju sadržaj koji izravno narušava njihovu intelektualnu svojinu, a ponekad se i lažno predstavlja kao odobren od strane Disneyja.
Koje su konkretne optužbe Disney naveo u svom pismu?
Disney optužuje Google da funkcionira kao “virtualni automat” koji reproducira i distribuira kopije njihovih zaštićenih djela na masovnoj razini. Posebno ističu da su slike generirane Googleovim AI uslugama (kao što su Gemini) često brendirane Googleovim logom, što implicira lažnu povezanost i odobrenje.
Koje Disneyjeve franšize su spomenute u tužbi?
U tužbi su spomenuti likovi i djela iz popularnih franšiza kao što su “Frozen”, “The Lion King”, “Moana”, “The Little Mermaid”, “Deadpool”, te brojne druge.
Što je značajan ugovor Disneyja s OpenAI-jem?
Disney je potpisao trogodišnji ugovor vrijedan milijardu dolara s OpenAI-jem. Prema tom sporazumu, Disneyjevi likovi će biti integrirani u OpenAI-jev AI generator videa, Sora. Ovo partnerstvo pokazuje Disneyjevu spremnost da koristi AI, ali pod kontroliranim uvjetima.
Je li Googleov odgovor na tužbu poznat?
U vrijeme objave prvih izvješća, Google nije javno komentirao Disneyjevu tužbu niti je odgovorio na upite medija.
Koji su pravni problemi vezani za treniranje AI modela na podacima zaštićenim autorskim pravima?
Glavni problem je što mnoge AI modele treniraju na ogromnim količinama podataka prikupljenih s interneta, koji često uključuju materijale zaštićene autorskim pravima. Dok kompanije poput Googlea tvrde da je to “poštena upotreba”, kreatori sadržaja tvrde da je to kršenje njihovih prava. Disneyjeva tužba naglašava upravo ovaj aspekt.
Kakve bi mogle biti posljedice ove tužbe za korisnike AI alata?
Ova tužba bi mogla dovesti do strožih pravila za korištenje podataka u treniranju AI modela, potencijalno do potrebe za licenciranjem sadržaja, te do većeg opreza kod komercijalnog korištenja AI generiranog sadržaja. Korisnici bi trebali biti svjesni pravne neizvjesnosti i provjeriti uvjete korištenja AI alata.
Je li Disney protiv korištenja umjetne inteligencije?
Ne, Disney nije protiv AI-ja. Njihov ugovor s OpenAI-jem pokazuje da žele iskoristiti prednosti AI-ja za stvaranje novog sadržaja, ali pod vlastitim uvjetima i uz zadržavanje kontrole nad svojom intelektualnom svojinom.
Što je “cease-and-desist” pismo?
To je pravni dokument kojim se od primatelja zahtijeva da prestane s određenom aktivnošću (u ovom slučaju, navodnim kršenjem autorskih prava) kako bi se izbjegle daljnje pravne radnje, poput tužbe.
