Na ovogodišnjoj konferenciji MIT Energy Initiative (MITEI), održanoj 9. i 10. rujna, okupljeno je više od 150 sudionika iz akademske zajednice, industrije i vlade kako bi raspravili o važnim promjenama u energetskoj domeni. Desirée Plata, istaknuta profesorica klimatskih i energetskih znanosti na MIT-u, pozvala je sve prisutne da aktivno sudjeluju u rješavanju izazova koji se javljaju u energetskom sektoru.
Konferencija je bila usmjerena na temu “suočavanje s novim energetskim izazovima”, a sudionici su se složili da su partnerstva ključna za promjenu smjera globalnih klimatskih rezultata. Giacomo Silvestri, predsjednik Eniverse Ventures pri Eni, naglasio je važnost suradnje s startupovima, investicijskim fondovima i sveučilištima poput MIT-a kako bi se potaknula inovacija.
Annalisa Muccioli, voditeljica istraživanja i tehnologije u Eni, dodala je da je energetska tranzicija utrka koju možemo pobijediti samo kombiniranjem zrelih rješenja s novim tehnologijama koje zahtijevaju ubrzanje i upravljanje rizicima.
Prioriteti istraživanja za budućnost niskougljične energije
Na konferenciji su predstavljeni ključni prioriteti istraživanja koje je MITEI identificirao kao bitne za osiguranje niskougljične energetske budućnosti. Sudionici su dijelili obećavajuće otkriće i strategije za unapređenje dokazanih tehnologija suočenih s promjenjivim političkim okruženjem i nesigurnostima u politici.
Održivost elektroenergetskih mreža
Jedna od panel rasprava fokusirala se na otpornost elektroenergetskih mreža, tema koja je postala središnja u diskusijama o energiji zbog klimatskih poremećaja, cyber prijetnji i integracije obnovljivih izvora energije. Dramatičan primjer je isključenje struje u Španjolskoj i Portugalu u travnju 2025. godine, koje je ostavilo milijune ljudi bez struje od osam do 15 sati.
Pablo Duenas-Martinez, istraživač MITEI-a, istaknuo je da je taj kvar bio rezultat ne samo tehničkih problema s reaktivnom snagom i kontrolom napona, već i nedostatka kapaciteta prijenosa središnje Europe te zastarjelih operativnih procedura. Preporučio je bolju pripremljenost i komunikaciju među sustavima prijenosa i operaterima javnih usluga.
Jennifer Pearce, potpredsjednica tvrtke Avangrid, naglasila je važnost planiranja hitnih situacija kako bi se sustav učinio pametnijim, jačim i otpornijim na razne prijetnje poput oluja, poplava i ekstremnih vrućina.
Izazovi skladištenja i transporta energije
Postizanje klimatskih ciljeva za dekarbonizaciju svijeta do 2050. godine zahtijeva izgradnju oko 300 teravat-sati skladišnog kapaciteta, istaknuo je Asegun Henry, profesor na MIT-u. Razvija sustav skladištenja toplinske energije visokih temperatura, nazvan “sunce u kutiji”, koji koristi tekući metal i grafit za pohranu električne energije kao topline.
Nestor Sepulveda, komercijalni voditelj za napredne energetske investicije i partnerstva u Googleu, naglasio je da ne postoji jedinstveno rješenje za tržište skladištenja energije, već da je tip tehnologije ovisan o usluzi koju korisnici najviše cijene.
Održiva goriva za teške sektore
Drugi panel istraživao je održiva goriva koja bi mogla pomoći u dekarbonizaciji sektora poput zrakoplovstva, brodarstva i dugolinijskog prijevoza. Randall Field, direktor istraživanja MITEI-a, istaknuo je da bi održivo proizvedena goriva mogla eliminirati troškove zamjene flote i izgradnje infrastrukture, dok bi ubrzala dekarbonizaciju transportnog sektora.
Erik G. Birkerts, glavni direktor rasta LanzaJet-a, koji proizvodi održivo gorivo za zrakoplovstvo, naglasio je važnost rješavanja izazova s opskrbom i smanjenjem troškova kako bi se potaknula široka upotreba održivih goriva.
Veronica L. Robertson iz ExxonMobila predložila je da bi dobar okvir politike za održiva goriva trebao biti neutralan prema tehnologiji i temeljiti se na praksama životnog ciklusa i tržišnim mehanizmima.
Zaključak
Konferencija MIT Energy Initiative pružila je platformu za raspravu o ključnim izazovima i rješenjima u energetskoj tranziciji. Sudionici su se složili da je suradnja između različitih sektora ključna za uspjeh u postizanju ciljeva dekarbonizacije. S obzirom na trenutne klimatske promjene i potrebu za održivim rješenjima, ovakvi skupovi su od vitalnog značaja za oblikovanje budućnosti energetske industrije.
Najčešća pitanja (FAQ)
Koji su glavni izazovi u energetskoj tranziciji?
Glavni izazovi uključuju otpornost elektroenergetskih mreža, skladištenje energije, razvoj održivih goriva i suradnju između različitih sektora.
Kako skladištenje energije utječe na dekarbonizaciju?
Skladištenje energije omogućuje pohranu viška energije iz obnovljivih izvora, što pomaže u stabilizaciji mreže i smanjenju emisija CO2.
Zašto je suradnja ključna u energetskoj tranziciji?
Suradnja omogućuje razmjenu znanja, resursa i tehnologija, što je ključno za brže i učinkovitije rješavanje izazova u energetskom sektoru.
Koje su prednosti održivih goriva?
Održiva goriva mogu smanjiti troškove zamjene infrastrukture, ubrzati dekarbonizaciju i smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima.
Kada se očekuje postizanje klimatskih ciljeva?
Prema trenutnim procjenama, ciljevi dekarbonizacije trebali bi biti postignuti do 2050. godine, uz kontinuirane napore i inovacije u energetskom sektoru.
