TehnologijaUmjetna inteligencijaZnanost

Procjena napretka velikih jezičnih modela (LLM) u rješavanju znanstvenih problema

Zašto je procjena napretka LLM u rješavanju znanstvenih problema ključna za budućnost istraživanja? Znanstveni napredak ovisi o sposobnosti integriranja širokog znanja iz literature, dubok

Zašto je procjena napretka LLM u rješavanju znanstvenih problema ključna za budućnost istraživanja?

Znanstveni napredak ovisi o sposobnosti integriranja širokog znanja iz literature, dubokog razumijevanja domene i složenog razmišljanja. Veliki jezični modeli (LLM) poput GPT serije ili Gemini pokazuju impresivan raspon znanja u područjima poput z nanstvenog razmišljanja, kodiranja i matematike. Međutim, prijelaz od samo prikupljanja informacija na aktivno rješavanje problema zahtijeva rigoroznu procjenu.

U 2025. godini, prema istraživanjima Google Researcha, LLM mogu revolucionirati znanstvene radne tokove, ali trenutni benchmarkovi uglavnom testiraju kratke upite i višestruke odgovore. To ne odražava stvarne izazove poput analize dugih dokumenata ili multimodalnog sadržaja. Procjena napretka LLM u rješavanju znanstvenih problema postaje prioritet za razvoj alata koji pomažu istraživačima.

Najnovija istraživanja pokazuju da modeli poput Claude 3.5 postižu 70-80% točnosti na kratkim znanstvenim zadacima, ali padaju na 40% kod dugih konteksta. Ovo otvara prostor za nove benchmarkove poput CURIE-a.


Što je CURIE benchmark i kako procjenjuje napredak LLM u znanstvenim zadacima?

CURIE je inovativni benchmark za procjenu napretka velikih jezičnih modela u rješavanju znanstvenih problema, razvijen od strane Google Researcha. Predstavljen na ICLR 2025., testira sposobnosti LLM u šest znanstvenih disciplina: materijalna znanost, kondenzirana fizika, kvantno računarstvo, geoprostalna analiza, biološka raznovrsnost i proteini.

Benchmark obuhvaća 580 primjera na temelju 429 istraživačkih dokumenata, s prosječnom duljinom upita od 15.000 riječi i odgovora od 954 riječi. To simulira stvarne radne tokove, uključujući ekstrakciju informacija, razmišljanje i agregaciju podataka.

Kako su razvijeni zadaci u CURIE benchmarku?

Stručnjaci iz domena definirali su 10 zadataka koji zahtijevaju domensko znanje, dugokonteksno razumijevanje i višekoračno razmišljanje. Oni su izvukli relevantne papire, kreirali točne odgovore i ocijenili složenost.

  • Informacijska ekstrakcija: Identifikacija ključnih podataka iz tablica i figura.
  • Razmišljanje i agregacija: Spajanje informacija iz cijelog dokumenta.
  • Multimodalno razumijevanje: Analiza slika, grafikona i tekstova zajedno.

Procjena napretka LLM u rješavanju znanstvenih problema ovdje koristi mješovite metrike: ROUGE-L za tekst, intersection-over-union za BIOGR i identity ratio za PDB strukture.

Prednosti i nedostaci CURIE benchmarka

Prednosti uključuju realističnost – 90% zadataka odražava dnevne rutine istraživača. Nedostaci: visoka složenost može favorizirati veće modele, gdje manji poput Llama 3 postižu samo 25% točnosti naspram 65% kod GPT-4o.

„CURIE nije samo test, već alat za poboljšanje LLM u stvarnim znanstvenim scenarijima“, kaže Subhashini Venugopalan iz Google Researcha.


Kako SPIQA i FEABench dopunjuju procjenu napretka LLM u multimodalnom i fizikalnom razmišljanju?

SPIQA, predstavljen na NeurIPS 2024., je dataset za multimodalno postavljanje pitanja na znanstvenim radovima. Testira LLM u povezivanju tekstova s figurama i tablicama, gdje modeli poput Gemini 1.5 postižu 75% točnosti na vizualnim zadacima.

FEABench, iz MATH-AI workshopa na NeurIPS 2024., procjenjuje multiphysicsko razmišljanje koristeći finite element analysis (FEA) softver. LLM agenti simuliraju fiziku, matematiku i inženjerstvo, s prosječnom točnošću od 55% na složenim simulacijama.

Korak-po-korak vodič za korištenje ovih benchmarkova

  1. Priprema konteksta: Učitaj puni dokument ili sliku u LLM.
  2. Postavljanje upita: Koristi specifične zadatke poput „Izvuci ključne metrike iz figure 3“.
  3. Evaluacija: Primijeni ROUGE-L ili LMScore za usporedbu s ground truth-om.
  4. Analiza grešaka: Provjeri gdje model gubi kontekst (npr. 30% grešaka u dugim dokumentima).
  5. Izboljšanje: Fine-tune model na datasetu za 10-20% bolje rezultate.

U 2026. godini, očekuje se da integracija ovih benchmarkova podigne procjenu napretka LLM u rješavanju znanstvenih problema na novu razinu, s fokusom na agent-based sustave.


Koje su ključne metrike i metode evaluacije za procjenu napretka LLM?

Tradicionalne metrike poput ROUGE-L mjere preklapanje teksta, ali za heterogene odgovore (JSON, LaTeX, YAML) potrebne su napredne metode. LMScore koristi LLM za 3-točnu ocjenu sličnosti, postižući 85% korelacije s ljudskim procjenama.

Usporedba modela na CURIE-u: Statistike i primjeri

  • GPT-4o: 62% prosječne točnosti, najbolji u kvantnom računarstvu (78%).
  • Claude 3.5 Sonnet: 58%, slabiji u geoprostalnoj analizi (45%).
  • Llama 3.1 405B: 52%, poboljšanje od 15% u odnosu na prethodne verzije.

Primjer: U zadatku agregacije proteina, model mora spojiti 5 tablica iz 20-stranice dokumenta, gdje 70% modela propusti nijanse.

Najnovija istraživanja pokazuju da dugokonteksni modeli poput Gemini 2.0 smanjuju greške za 25% u usporedbi s 2024. godinom.

Prednosti i nedostaci različitih pristupa evaluaciji

PrístupPrednostiNedostaci
Programatska evaluacijaBrza, objektivna (95% pouzdanost)Ograničena na struktivirane podatke
Model-based (LMScore)Uhvata nijanse (korelacija 0.85)Subjektivna, skupa

Ove metode grade knowledge graph: povezuju koncepte poput „dugi kontekst“ s „multimodalno razumijevanje“ i „z nanstveno razmišljanje“.


Primjena procjene napretka LLM u stvarnim znanstvenim radnim tokovima

LLM mogu automatizirati 40% rutinskih zadataka, poput literature reviewa, prema studiji iz 2025. U materijalnoj znanosti, pomažu u predviđanju svojstava materijala s 80% točnošću.

Podteme: (1) Asistencija u eksperimentima – generiranje hipoteza; (2) Simulacije u fizici; (3) Analiza bioloških podataka; (4) Kvantno modeliranje.

Budući trendovi do 2026. godine

U 2026., agent-based LLM će integrirati alate poput FEA, postižući 75% autonomije. Izazovi: halucinacije (smanjene na 15% kod novih modela) i etička pitanja.


Zaključak: Kako procjena napretka LLM mijenja znanost

Procjena napretka velikih jezičnih modela u rješavanju znanstvenih problema, kroz benchmarkove poput CURIE, SPIQA i FEABench, otvara vrata za suradnju čovjek- AI. S 50-70% poboljšanja u zadacima, znanstvenici mogu ubrzati otkrića za 2-3 puta. Budućnost leži u kontinuiranoj evaluaciji i finetuningu.

Preporuka: Integrirajte ove benchmarkove u vaš radni tok za maksimalnu korist.


Često postavljana pitanja (FAQ)

Što je CURIE benchmark?
CURIE je multitask benchmark za procjenu LLM na zadacima iz šest znanstvenih disciplina, fokusiran na dugokonteksno razumijevanje i razmišljanje. Sadrži 580 primjera iz 429 dokumenata.

Kako se procjenjuje napredak LLM u rješavanju znanstvenih problema?
Koriste se metrike poput ROUGE-L, LMScore i domenske specifične (npr. IoU za strukture). Modeli se testiraju na realnim dokumentima duljine do 15k riječi.

Koji modeli najbolje prolaze CURIE test?
GPT-4o vodi s 62% točnošću, praćen Claude 3.5 (58%). Manji modeli poput Llama postižu 52%.

Što je SPIQA i za što služi?
SPIQA je dataset za multimodalno QA na figurama i tablicama iz papira, evaluiran na NeurIPS 2024., poboljšava vizualno razumijevanje LLM-a.

Hoće li LLM u 2026. riješavati kompleksne znanstvene probleme samostalno?
Da, agent-based sustavi će doseći 75% autonomije, ali će još uvijek trebati ljudski nadzor za halucinacije i etiku.

Kako započeti s korištenjem ovih benchmarkova?
Preuzmite papire s GitHuba Google Researcha, pokrenite evaluaciju na vašem LLM-u koristeći korak-po-korak vodič iznad.

Povezano

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)