U svijetu gdje umjetna inteligencija (AI) mijenja sve od medicine do sigurnosti, međunarodna zajednica traži načine da upravlja tim moćnim alatom. Međutim, na nedavnom sastanku Općeg zbora Ujedinjenih naroda u New Yorku, Sjedinjene Američke Države su se oštro usprotivile ideji globalnog nadzora nad AI-jem. Dok su mnogi svjetski lideri pozivali na zajednički rad i suradnju, američka delegacija je naglasila važnost nacionalne suverenosti i odbacila pokušaje centraliziranog upravljanja. Ova rasprava otkriva duboke podjele u pogledu budućnosti AI-ja: hoće li ga voditi međunarodne institucije poput UN-a ili će svaka zemlja ići svojim putem? U ovom članku istražujemo ključne trenutke te sedmice, stavove ključnih igrača i implikacije za globalnu upravu umjetnom inteligencijom.
Sukob stavova na Općem zboru: Zašto SAD stoji čvrsto protiv globalnog upravljanja AI-jem?
Opći zbor Ujedinjenih naroda uvijek je bio mjesto gdje se sudaraju različiti pogledi na globalne izazove, a ovog puta umjetna inteligencija bila je u centru pažnje. Američka delegacija, predvođena Michaelom Kratsiosom, direktorom Ureda za znanost i tehnološku politiku Bijele kuće, jasno je iznijela stav da nema mjesta za međunarodne institucije koje bi preuzimale kontrolu nad AI-jem. Kratsios je na sastanku Vijeća sigurnosti u srijedu rekao da se potpuno protive svim pokušajima da se uspostavi centralizirano upravljanje ili globalno upravljanje AI-jem. Prema njemu, put ka procvatu zahvaljujući AI-ju ne vodi kroz birokratske strukture, već kroz neovisnost i suverenitet pojedinačnih nacija.
Ovaj stav nije iznenađenje za one koji prate američku politiku prema tehnologijama. SAD vide AI kao ključ za ekonomski rast i nacionalnu sigurnost, ali vjeruju da bi međunarodni nadzor mogao usporiti inovacije i dovesti do nepoželjnih utjecaja autoritarnih režima. Umjesto toga, oni preferiraju suradnju s “slično mislećim” zemljama koje dijele američke vrijednosti poput slobode inovacija i zaštite privatnosti. Portparol Državnog departmana SAD-a naglasio je da Amerika podržava inicijative koje promiču razvoj AI-ja u skladu s tim vrijednostima, istovremeno se boreći protiv utjecaja onih koji bi htjeli nametnuti stroge kontrole.
Međutim, ovo nije samo američka priča. Mnogi svjetski lideri i stručnjaci smatraju da AI predstavlja preveliki rizik da se njime bavi svaka zemlja zasebno. Umjetna inteligencija može utjecati na sve aspekte života – od automatskih odluka u pravosuđu do autonomnih oružja – pa je potrebna globalna koordinacija da bi se spriječile katastrofalne posljedice. Na primjer, predsjednik Donald Trump u svom govoru na Općem zboru u utorak spomenuo je da Bijela kuća planira razviti sustav verifikacije temeljen na AI-ju koji će svi moći vjerovati, posebno za provođenje Konvencije o biološkom oružju. Trump je dodao da AI može biti jedna od najvećih stvari ikada, ali i opasan, te da UN može igrati konstruktivnu ulogu u tome. Ovo pokazuje da SAD nisu potpuno izolirane; one su spremne surađivati, ali samo na svojim uvjetima.
Uloga Ujedinjenih naroda: Nova inicijativa za globalni dijalog o AI-ju
Uprkos američkom otporu, UN je krenuo naprijed s ambicioznim planovima. U četvrtak je pokrenut Globalni dijalog o upravljanju AI-jem, prvo tijelo UN-a posvećeno ovoj temi koje uključuje sve članice. Generalni sekretar António Guterres opisao je ovu inicijativu kao temelj za globalni ekosustav AI-ja koji može držati korak s najbrže razvijajućom tehnologijom u povijesti čovječanstva. Guterres je naglasio da je vrijeme da se stvore okviri koji će osigurati da AI koristi svima, a ne samo nekim.
Nakon Guterresovog govora, došao je na red Daron Acemoglu, dobitnik Nobelove nagrade, koji je upozorio na rastuće opasnosti brzog razvoja AI-ja. Prema Acemogluu, AI je najveća prijetnja s kojom se čovječanstvo suočilo, jer može pojačati nejednakosti, dovesti do masovne nezaposlenosti i čak ugroziti sigurnost. Njegove riječi su podsjetile prisutne da nije riječ samo o tehnološkom napretku, već o etičkim i društvenim implikacijama koje zahtijevaju kolektivni odgovor.
Posebno zanimljivo je objašnjenje Amandeepa Singha Gilla, posebnog izaslanika UN-a za digitalne i nove tehnologije. U razgovoru s novinarima, Gill je rekao da je američki dojam o ulozi UN-a pogrešno shvaćen. Prema njemu, UN ne pokušava regulirati AI na globalnoj razini niti preuzimati moć od suverenih država. Umjesto toga, regulacije ostaju na nacionalnoj razini, gdje ih mogu provoditi vlade. UN-ova uloga je pružiti platformu za međunarodnu suradnju, razmjenu ideja i rješavanje transnacionalnih problema. Ovo je ključno jer AI ne poznaje granice: algoritam razvijen u jednoj zemlji može utjecati na milijune ljudi diljem svijeta.
Globalni dijalog nije samo deklaracija; on će imati konkretne korake. Prvo puno sastanak održat će se u Ženevi ljeto 2026. godine, u suradnji s Godišnjim samitom Međunarodne unije za telekomunikacije pod nazivom “AI za dobrobit”. U nadolazećim mjesecima definirat će se točne funkcije i prve akcije. Također, otvoreni su natječaji za neovisni međunarodni znanstveni panel koji će procjenjivati sposobnosti AI-ja, rizike i moguće putove naprijed. Ovo je nastavak prošlogodišnjeg Globalnog digitalnog pakta, koji je postavio temelje za ovu inicijativu.
Međunarodni odgovori: Kina i Španjolska podržavaju UN-ov pristup
Američki stav nije prošao neprimijećen. Odmah nakon Kratsiosovih riječi, potpredsjednik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Ma Zhaoxu istaknuo je potrebu za zajedničkim djelovanjem. Rekao je da je ključno stvoriti otvoreno, inkluzivno, pravedno i nediskriminatorno okruženje za razvoj tehnologija, te se snažno protiviti unilateralizmu i protekcionizmu. Kina podržava centralnu ulogu UN-a u upravljanju AI-jem, videći u tome priliku za ravnotežu moći i suradnju koja koristi svima.
Sličan ton usvojio je i španjolski premijer Pedro Sánchez, koji je govorio dan nakon američkih izjava. Sánchez je pozvao na koordinaciju zajedničke vizije AI-ja na globalnoj razini, s UN-om kao legitimnim i inkluzivnim forumom za izgradnju konsenzusa oko zajedničkih interesa. Posebno je naglasio da je upravo sada, kada je multilateralizam pod najvećim pritiskom, vrijeme da se potvrdi njegova korisnost u rješavanju izazova poput AI-ja. Španjolska, kao dio Europske unije koja već ima stroge regulacije poput GDPR-a, vidi UN kao most za globalnu harmonizaciju.
Ovi odgovori pokazuju širu sliku: dok SAD preferiraju bilateralne ili manje koalicije, mnoge zemlje, posebno one iz razvoja, vide UN kao neutralnog posrednika. Kina, na primjer, želi osigurati da AI ne bude monopol nekoliko zemalja, dok Europljani ističu etičke standarde i zaštitu ljudskih prava.
Stručnjaci upozoravaju: Budući izazovi AI-ja zahtijevaju transnacionalni pristup
Reagirajući na događaje sedmice, Renan Araujo, direktor programa Instituta za politiku i strategiju AI-ja u Washingtonu, rekao je da nitko ne želi opterećujuću birokratsku strukturu. SAD su uspješno započele bilateralne i manilateralne koalicije, što je korak naprijed. Međutim, kako AI postaje napredniji, izazovi će postati sve više transnacionalni. Na primjer, deepfakeovi mogu destabilizirati izbore u više zemalja odjednom, a autonomna oružja neće poštivati granice. Araujo sugerira da bi hibridni model – kombinacija nacionalnih inicijativa i međunarodnih platformi – mogao biti rješenje.
Ova perspektiva je važna jer pokazuje da otpor SAD-a nije apsolutan. Umjesto toga, to je poziv na pametniji pristup: suradnju bez gubitka suverenosti. Instituti poput Araujovog ističu da AI nije samo tehnologija, već i geopolitički alat. Zemlje poput SAD-a i Kine vode utrku u AI razvoju, s investicijama u milijardama dolara, ali bez globalnih standarda rizikujemo kaos.
Povijesni kontekst: Kako je UN već radio na AI-ju
Ovo nije prvi put da UN razmatra AI. Prošle godine usvojen je Globalni digitalni pakt, koji je postavio temelje za današnje inicijative. Taj pakt je naglasio potrebu za inkluzivnim pristupom digitalnim tehnologijama, uključujući AI, te je predvidio stvaranje znanstvenog panela za procjenu rizika. Sada, s otvorenim nominacijama za taj panel, UN pokazuje predanost dugoročnom radu.
Pakt je također pokrenuo rasprave o etičkim smjernicama, poput zaštite podataka i sprječavanja diskriminacije u AI algoritmima. Ove teme su ključne jer AI može pojačati postojeće nejednakosti: na primjer, ako se razvija samo u bogatim zemljama, siromašniji dijelovi svijeta će zaostajati. UN-ov pristup nastoji osigurati da AI koristi svima, promičući suradnju između vlada, kompanija i civilnog društva.
Implikacije za budućnost: Inovacije nasuprot rizicima
Razvoj AI-ja donosi nevjerojatne mogućnosti: od bržeg liječenja bolesti do optimizacije poljoprivrede. Međutim, bez upravljanja, rizici su enormni – od gubitka poslova do kibernetičkih prijetnji. Američki otpor globalnom nadzoru može usporiti konsenzus, ali također potiče inovacije. S druge strane, inicijative poput Globalnog dijaloga nude platformu za dijeljenje znanja i rješavanje problema poput klimatskih promjena korištenjem AI-ja.
U konačnici, ova sedmica na Općem zboru pokazuje da je upravljanje AI-jem složeno pitanje. Zemlje moraju balansirati između nacionalnih interesa i globalne suradnje da bi AI postao sila za dobro.
Sažetak: Ključni zaključci o debati oko AI-ja na UN-u
Sjedinjene Države su na Općem zboru Ujedinjenih naroda odbile ideje o centraliziranom međunarodnom upravljanju umjetnom inteligencijom, naglašavajući suverenitet i inovacije. Unatoč tome, UN je pokrenuo Globalni dijalog o AI-ju, podržan od Kine i Španjolske, koji će pružiti platformu za suradnju bez nametanja regulacija. Stručnjaci upozoravaju da će budući izazovi AI-ja zahtijevati transnacionalni pristup, a inicijative poput znanstvenog panela postavljaju temelje za sigurniji razvoj. Ova debata podsjeća da je AI prevelika stvar da bi se njome bavili sami.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Što točno znači američki otpor prema globalnom upravljanju AI-jem?
Američki otpor, izražen kroz izjave poput one Michaela Kratsiosa, usmjeren je protiv pokušaja međunarodnih tijela da preuzmu centraliziranu kontrolu nad razvojem i upotrebom umjetne inteligencije. Umjesto toga, SAD preferiraju da svaka zemlja zadrži suverenitet, surađujući samo s partnerima koji dijele slične vrijednosti poput slobode inovacija i zaštite od autoritarnih utjecaja. Ovo ne znači potpuni izolacionizam; na primjer, predsjednik Trump je spomenuo moguću ulogu UN-a u specifičnim projektima poput verifikacije biološkog oružja pomoću AI-ja.
Kako Globalni dijalog o upravljanju AI-jem funkcionira i što će postići?
Globalni dijalog je novo tijelo UN-a koje uključuje sve članice i služi kao platforma za međunarodnu suradnju na temu AI-ja. On ne nameće regulacije, već omogućuje razmjenu ideja, procjenu rizika i izradu konsenzusa oko etičkih standarda. Prvi puni sastanak bit će u Ženevi 2026. godine, a podržan je znanstvenim panelom koji će analizirati sposobnosti i opasnosti AI-ja. Cilj je stvoriti ekosustav koji drži korak s brzim razvojem tehnologije, osiguravajući da AI koristi svima bez ugrožavanja suvereniteta.
Zašto Kina i Španjolska podržavaju ulogu UN-a u AI-ju, a SAD ne?
Kina vidi UN kao centralnog igrača u stvaranju otvorenog i pravednog okruženja za tehnološki razvoj, suprotstavljajući se unilateralizmu koji bi mogao favorizirati neke zemlje. Španjolska, pak, ističe multilateralizam kao ključan za rješavanje globalnih izazova poput AI-ja, posebno kada je taj pristup pod pritiskom. Ovo se razlikuje od američkog stajališta, koje se boji birokracije i gubitka nacionalne kontrole, preferirajući bilateralne koalicije. Stručnjaci poput Renana Arauja kažu da će transnacionalni rizici AI-ja ipak zahtijevati širu suradnju.
