U posljednjih nekoliko godina sve je veći interes za istraživanja koja povezuju način života i genetske čimbenike s razvojem koronarne bolesti srca (KBS). Nedavno provedeno istraživanje na uzorku od 7 764 odrasle osobe pokazalo je da pravilna prehrana može značajno smanjiti rizik od KBS čak i kod onih koji imaju najviši genetski rizik. U nastavku donosimo detaljan pregled metodologije, glavnih rezultata i praktičnih implikacija za svakodnevni život.
Metodologija istraživanja i karakteristike sudionika
Studija je provedena u okviru dugoročnog kohortnog istraživanja u velikom metropolitenu. Uključeni su odrasli između 45 i 75 godina koji do početka studije nisu imali povijest srčanog udara. Svaki sudionik je ispunio opsežan zdravstveni upitnik, podvrgnut je početnom uzorkovanju krvi i praćen je prosječno deset godina. Glavni ishod bio je nastanak KBS, definiran kao potvrđeni srčani udar, koronarna revascularizacija ili smrt uzrokovana srčanim problemima.
Genetska procjena rizika
Za određivanje genetske predispozicije korištena je visokodenzitetna analiza jednonukleotidnih polimorfizama (SNP) koja je obuhvatila više od 500 000 uobičajenih varijanti. Na temelju tih podataka izračunat je poligenetski rizik (PRS) za KBS, pri čemu su pojedinačne alele ponderirane prema njihovom učinku u velikim meta‑analizama genomski‑širokih studija. Sudionici su podijeljeni u tri grupe – nizak, umjeren i visok genetski rizik – prema tercilima raspodjele PRS‑a. Ovakav pristup omogućio je usporedbu učinaka prehrane u različitim genetskim kontekstima.
Procjena kvalitete biljnoj prehrane
Na početku studije primijenjen je validirani upitnik učestalosti prehrane (FFQ) kojim je procijenjen tipičan unos različitih skupina namirnica. Slijedila je kvantifikacija pridržavanja zdravoj biljnoj prehrani (HPBD) prema etabliranom sustavu bodovanja. Sustav nagrađuje konzumaciju cjelovitih žitarica, voća, povrća, orašastih plodova, mahunarki i mliječnih proizvoda, dok kažnjava unos rafiniranih žitarica, dodatnih šećera, prženih jela i prerađenog mesa. Ukupni rezultat kretao se od 0 do 55, a viši rezultati označavali su strožu usklađenost s principima biljnih prehrana. Sudionici su, analogno genetskom riziku, podijeljeni u tercile – nizak, umjeren i visok stupanj pridržavanja HPBD.
Glavni rezultati
Kada je analiziran cijeli uzorak, pokazalo se da osobe s najvišim stupnjem pridržavanja zdrave biljnoj prehrani imaju 31 % manji rizik od razvoja KBS (hazardni omjer 0,69; 95 % pouzdanostni interval 0,50‑0,95) u usporedbi s onima s najnižim rezultatima. Ovaj učinak bio je još izraženiji kod sudionika s visokim genetskim rizikom – kod njih je visoka biljna prehrana smanjila rizik za 38 % (HR 0,62; 95 % CI 0,40‑0,96). S druge strane, kod osoba s niskim genetskim rizikom razlika između visokog i niskog pridržavanja prehrane nije bila statistički značajna.
Praktične implikacije za svakodnevni život
Rezultati ove studije pružaju konkretne smjernice za osobe koje su svjesne svoje genetske predispozicije prema srčanim bolestima. Ključne preporuke uključuju:
- Redovito konzumiranje cjelovitih žitarica, svježeg voća i povrća.
- Uključivanje orašastih plodova i mahunarki u svakodnevni jelovnik.
- Ograničavanje unosa rafiniranih žitarica, slatkiša, prženih jela i prerađenog mesa.
- Uzimanje genetskog testiranja (ako je dostupno) kako bi se procijenio osobni rizik i prilagodila prehr