U potezu koji bi mogao preoblikovati budućnost umjetne inteligencije, OpenAI navodno vodi napredne pregovore s tvrtkom Helion Energy kako bi osigurao golemu opskrbu energijom iz nuklearne fuzije. Predloženo partnerstvo predviđa da će pionir umjetne inteligencije do sredine 2030-ih osigurati do 50 gigavata (GW) čiste energije, što je razmjera koja nadmašuje sve dosadašnje pojedinačne energetske ugovore. Ovaj hrabar korak odražava rastuću spoznaju da će sljedeća generacija modela umjetne inteligencije zahtijevati energiju u mjeri koju konvencionalne mreže jednostavno ne mogu zadovoljiti bez drastičnog zaokreta prema proizvodnji energije bez ugljika.
Osiguravanje budućnosti: OpenAI-jeva ambicija za energiju fuzije
Umjetna inteligencija oduvijek je bila velik potrošač električne energije. Obuka najsuvremenijih modela poput GPT-4 i njegovih nasljednika zahtijeva tisuće klastera grafičkih procesora (GPU), od kojih svaki troši nekoliko megavata energije. Kako modeli postaju veći i složeniji, predviđa se eksponencijalni rast energije potrebne za obuku, fino podešavanje i zaključivanje (inference). Ova “energetska prepreka” prijeti da postane usko grlo za napredak umjetne inteligencije, osim ako se ne osigura pouzdan izvor električne energije s niskim udjelom ugljika.
U priču ulazi Helion Energy, startup u području fuzije koji razvija kompaktan fuzijski reaktor bez magneta, sposoban za proizvodnju čiste, kontinuirane energije. Ako tvrtka uspije ispuniti svoje obećanje o skalabilnoj, komercijalno isplativoj fuzijskoj elektrani, mogla bi osigurati baznu energiju koju AI laboratoriji trebaju, bez problema s povremenom dostupnošću solarnih ili vjetroelektrana.
Interes OpenAI-a za Helionom nije samo u uštedi troškova; to je strateška oklada na fuziju kao kamen temeljac održive umjetne inteligencije. Osiguravanjem namjenske opskrbe energijom iz fuzije, OpenAI bi učinkovito stvorio “zeleni obrambeni pojas”, štiteći se od volatilnosti energetskog tržišta i ekološkog nadzora koji prati velike podatkovne centre.
Detalji pregovora i energetski ciljevi
Pregovori, o kojima je prvi izvijestio Axios 23. ožujka 2026., predviđaju fazni pristup nabavi energije. OpenAI nastoji osigurati početni udjel od 12,5% u proizvodnom kapacitetu Heliona, s ciljem povlačenja 5 GW do 2030. godine. Da bismo to stavili u perspektivu, 5 GW otprilike je jednako snazi koju proizvodi pet velikih nuklearnih elektrana ili bi moglo napajati oko 3,75 milijuna domova u Sjedinjenim Američkim Državama. Do sredine 2030-ih, cilj je povući punih 50 GW, što je značajna količina energije koja bi mogla podržati značajan rast AI industrije.
Fuzija kao ključ za održivu AI budućnost
Potražnja za energijom u sektoru umjetne inteligencije raste alarmantnom brzinom. Samo obuka velikih jezičnih modela može potrošiti stotine megavat-sati električne energije, što je ekvivalentno godišnjoj potrošnji stotina kućanstava. Ako se taj trend nastavi, bez napretka u energetskoj učinkovitosti ili novih, čistih izvora energije, AI bi mogao postati značajan doprinos globalnoj potrošnji energije i emisijama stakleničkih plinova.
Energija fuzije nudi potencijalno rješenje za ovaj problem. Za razliku od fisije, proces fuzije spaja atomske jezgre, oslobađajući ogromne količine energije bez dugotrajnog radioaktivnog otpada ili emisija stakleničkih plinova. Iako je komercijalna fuzija još uvijek u fazi razvoja, uspjeh tvrtki poput Helion Energya mogao bi ubrzati njezinu primjenu i pružiti čistu, gotovo neograničenu energiju potrebnu za napajanje budućnosti umjetne inteligencije.
Često postavljana pitanja (FAQ)
- Što je nuklearna fuzija i zašto je važna za AI?
Nuklearna fuzija je proces spajanja atom