U razgovoru o nasilju u bliskim odnosima često se najprije pomisli na fizičku agresiju – udarce, povrede i vidljive tragove. Međutim, postoji i oblik nasilja koji ne ostavlja modrice, a ipak duboko uništava žrtvu: psihičko zlostavljanje ili kontrolno ponašanje. Iako je danas priznat kao ozbiljan oblik nasilja, istraživanja pokazuju da se on drugačije percipira kada su žrtve muškarci.
Što je psihičko zlostavljanje?
Psihičko zlostavljanje, poznato i kao „kontrolno ponašanje“, ne uključuje nužno fizičku agresiju. Umjesto toga, zlostavljač koristi psihološke taktike kako bi oslabio autonomiju i samopouzdanje svoje žrtve. To mogu biti stalna kritika, ograničavanje slobode kretanja, zabrana druženja s prijateljima, financijska ovisnost, nadzor putem telefona ili računala, pa čak i izolacija od obitelji i kolega.
Cilj takvog ponašanja je stvoriti osjećaj bespomoćnosti i potpunu ovisnost o zlostavljaču. Žrtva često više ne vidi izlaz iz odnosa jer joj je sistematski uskrativan osjećaj vlastite vrijednosti i sposobnosti da donosi odluke. Stručnjaci upozoravaju da je psihičko zlostavljanje često prethodnik fizičkog nasilja, a u mnogim slučajevima ide ruku pod ruku s njim.
Utjecaj spolnih stereotipa na percepciju zlostavljanja
Dugogodišnje društvene predstave o muškarcima kao jakim, racionalnim i emocionalno stabilnim osobama čine teškim prihvatiti da su mogli biti žrtve sustavnog emocionalnog zlostavljanja. Kada muškarac iznese svoje iskustvo, često se suočava s sumnjom, podsmjehom ili čak optužbama da „traži pozornost“ ili „nije dovoljno muški“. Suprotno tome, žene koje govore o sličnim iskustvima često dobivaju podršku i empatiju, jer se društveno smatraju ranjivijima i potrebama zaštite.
Ovakvi stereotipi nisu samo apstraktne predrasude – oni imaju konkretne posljedice. Utječu na to koliko ozbiljno institucije, obitelj i prijatelji shvaćaju situaciju, što dalje utječe na dostupnost pomoći i podrške.
Istraživački nalazi i posljedice
Niz istraživanja u posljednjih nekoliko godina bacio je svjetlo na to koliko duboko ukorijenjeni spolni stereotipi utječu na percepciju psihičkog zlostavljanja. Evo nekoliko ključnih saznanja:
- Razlika u procjeni ozbiljnosti: Prema istraživanju provedenom 2023. godine među više od tisuću odraslih osoba, 68% ispitanika smatralo je da psihičko zlostavljanje nanosi veću štetu ženama nego muškarcima. Tek 24% smatralo je da je šteta jednaka bez obzira na spol.
- Podcjenjivanje muških žrtava: Mnogi muškarci koji su doživjeli kontrolno ponašanje ne traže pomoć jer se boje da će biti smatrani slabima ili da će se njihova situacija smatrati „nevažnom“.
- Utjecaj medija: Mediji često prikazuju muške žrtve kao „nevoljne” ili „igranje žrtve“, dok ženske priče dobivaju empatiju i podršku. Takva izlaganja dodatno pojačavaju postojeće predrasude.
- Posljedice za mentalno zdravlje: Muškarci koji su žrtve psihičkog zlostavljanja češće razvijaju anksioznost,