U svemirskim istraživanjima dogodio se događaj koji je uzburkao i znanstvenu zajednicu i širu javnost. Tim astronoma, koristeći svemirske teleskope NASA‑ine misije Neil Gehrels Swift i europskog satelita INTEGRAL, zabilježio je najmoćniji gama‑zrakasti prasak ikada zabilježen – označen kao GRB 240101A. U samo nekoliko sekundi ovaj događaj oslobodio je više energije nego što Sunce proizvede tijekom cijelog deset milijardi godina svog života. Otkriće ne samo da pomiče granice našeg razumijevanja zvjezdanih eksplozija, već otkriva nove detalje o najekstremnijim fizikalnim procesima u svemiru.
Što je gama‑zrakasti prasak?
Gama‑zrakasti prasci (GRB‑ovi) su izuzetno kratki, ali izuzetno intenzivni bljeskovi visokoenergetske radijacije koji dolaze iz udaljenih galaksija. Tradicionalno se dijele u dvije skupine. Prvi tip, kratki prasci, traju manje od dvije sekunde i najčešće su povezani s sudarom dvaju neutronskih zvijezda. Drugi tip, dugi prasci, mogu trajati i do nekoliko minuta te se najčešće javljaju kada masivna zvijezda kolabira i pretvori se u crnu rupu. GRB 240101A ne uklapa se u ove dvije kategorije – trajao je više od 300 sekundi i istovremeno je bio izvanredno sjajan.
Detalji otkrića najjačeg prasaka
Kada je instrument Burst Alert Telescope (BAT) na svemirskom teleskopu Swift prvi put zabilježio neobičan signal, odmah je pokrenuta lančana reakcija dodatnih promatranja. Lokacija prasca, smještena otprilike 12 milijardi svjetlosnih godina od nas u sazviježđu Zmaja, precizno je određena zahvaljujući kombinaciji podataka iz svemirskih i zemaljskih teleskopa.
Ubrzo su se na zemaljsku površinu okrenuli najveći svjetski observatoriji – Very Large Telescope u Čileu i Keck Observatory na Havajima – kako bi zabilježili svjetlost koja je nastala nakon glavnog bljeska, poznatu kao „naknadno svjetlo“. Analiza tog svjetla otkrila je da je vršna snaga emisije iznosila nevjerojatnih 1054 ergova po sekundi, što je deset puta veće od prethodnog rekorda, GRB 080916C.
Takva energija sugerira da je matična zvijezda bila iznimno masivna, vjerojatno teška više od 100 Sunčevih masa, i da je kolapsirala u iznimno brzu i rotirajuću crnu rupu. Ovaj proces je, prema teorijama, mogao proizvesti usmjereni mlaz čestica – takozvani „jet“ – koji je kroz interakciju s okolnim plinom pretvorio svoju kinetičku energiju u gama‑zrakove.
Zašto je ovaj događaj izvanredan?
Postoji nekoliko razloga zbog kojih je GRB 240101A poseban:
- Izvanredna energija: Emisija od 1054 ergova po sekundi premašuje sve dosadašnje mjere.
- Dugotrajnost: Trajanje od više od 300 sekundi čini ga jednim od najdužih zabilježenih gama‑zrakastih prasaka.
- Udaljenost: Smješten je na udaljenosti od 12 milijardi svjetlosnih godina