U brzo se mijenjajućem svijetu moderne poslovne prakse, umjetna inteligencija (AI) postaje ključnim čimbenikom za učinkovitost i produktivnost. Međutim, dok organizacije pokušavaju pratiti brzinu inovacija, pojavljuje se fenomen koji se naziva ‘skrivena AI’. To je kada zaposlenici, pokrenuti želju za ubrzanjem svojih poslova, počinju koristiti AI alate koji nisu službeno odobreni ili provjereni od strane IT odjela. Istraživači na Sveučilištu u Erlangenu i Nürnbergu trenutno istražuju ovaj trend kako bi bolje razumjeli motive, ponašanja i posljedice korištenja neovlaštenih AI alata u profesionalnom okruženju.
Za mnoge profesionalce, odluka o korištenju neodobrenog alata nije rođena iz želje za zaobilaženjem sigurnosnih protokola, već iz prave potrebe za bržim ili učinkovitijim završavanjem zadataka. Bilo da je riječ o generativnom pisanju pomoćniku, automatiziranom programiranju ili naprednom analitičkom alatu, ovi alati često nude trenutne koriste koje službeni poslovni softver još uvijek ne pruža. Ovaj istraživački projekt ima za cilj objasniti zašto zaposlenici osjećaju potrebu za traženjem tih rješenja i kako se ti alati uklapaju u njihove svakodnevne rutine.
Motivi za neovlašteno korištenje AI alata
Da bismo razumjeli zašto profesionalci traže neovlaštene AI alate, moramo prvo pogledati praznine u trenutnoj poslovnoj infrastrukturi. Mnoge organizacije još uvijek su u procesu izrade obuhvatnih AI politika, što ostavlja zaposlenike u stanju neizvjesnosti. Kada zaposlenik otkrije ponavljajući zadatak koji se može automatizirati jednostavnim AI upitom, često se suočava s izborom: čekati na burokratsko odobrenje, što može potrajati mjesecima, ili koristiti dostupan alat odmah kako bi razriješio svoje zadatke. Nekoliko ključnih čimbenika često pokreće ovo ponašanje:
- Povećana produktivnost: Zaposlenici često otkrivaju da su gotovi AI alati značajno smanjuju vrijeme provedeno na rutinskim zadacima, omogućujući im da se usredotoče na vrijednije poslove.
- Tehnološka zastarjelost: Preduzeća često idu sporije od tržišta. Ako zaposlenik vidi da je alat dostupan i koristan, često će ga koristiti bez službenog odobrenja.
- Nedostatak obuke: Mnogi zaposlenici nisu dovoljno obučeni za korištenje službenih AI alata, što ih potiče na traženje lakših i bržih rješenja.
Rizici i izazovi
Iako neovlašteno korištenje AI alata može donijeti kratkoročne koriste, ono također nosi i određene rizike. Jedan od glavnih problema je sigurnost podataka. Korištenje neprovjerenih alata može izložiti osjetljive podatke na rizik od kršenja privatnosti ili cyber napada. Osim toga, neovlašteni alati često nemaju odgovarajuće sigurnosne protokole, što može dovesti do neovlaštenog pristupa ili gubitka podataka.
Drugi izazov je integracija tih alata u postojeće poslovne sustave. Mnogi neovlašteni alati nisu dizajnirani za rad s postojećim softverom, što može uzrokovati kompatibilnost problema ili preopterećenje sustava. To može dovesti do smanjene učinkovitosti i frustracije među zaposlenicima.