Prošli tjedan donio je niz vijesti koje će utjecati na hrvatske tvrtke, fakultete i građane. Sjevernoamerički OpenAI objavio je GPT-4o mini, jeftiniju inačicu svog glavnog modela, koja već radi na hrvatskom jeziku bez dodatnog podešavanja. Istočni gigant DeepSeek predstavio je DeepSeek-Coder-V2 s otvorenim kodom, pa svi programeri – od Zagreba do Dubrovnika – mogu besplatno preuzeti alat za generiranje domaćeg softvera. U Europi, Europska komisija potvrdila je konačno tekstovanje AI Acta: pravila stupaju na snagu 2026., a visokorizične primjene poput raspoznavanja lica u stvarnom vremenu dobit će strožu dozvolu i više kazne.
Na domaćoj sceni Sveučilište u Zagrebu objavilo je prvi hrvatski akademski model „HrBERT“ obučen na milijardu znakova iz novina, knjiga i web foruma. Rezultati pokazuju 15-postotno bolje razumijevanje jezičnih nijansi u odnosu na višejezičnu bazu, što znači da će virtualni asistenti ubuduće točnije odgovarati na pitanja o povijesti, kulturi i pravopisu. Hrvatska gospodarska komora, pak, upozorava da 40 posto malih poduzeća još nije čulo za nove obveze dokumentiranja rizika koje donosi AI Act, pa se već sada organiziraju besplatne radionice u Rijeci, Osijeku i Splitu.
Izazovi ostaju: nedostatak grafičkih kartica visoke klase usporava lokalne timove, a cijene najmoćnijih čipova porasle su 30 posto od ožujka zbog globalne nestašice. Stručnjaci upozoravaju i na etičke dileme: kako osigurati da modeli ne prenose pristranost iz podataka, tko odgovara ako algoritam odbije kandidata za posao i gdje granica između poticanja kreativnosti i kršenja autorskih prava? Hrvatska će morati ubrzati digitalizaciju javne uprave, jačati kapacitete Fakulteta elektrotehnike i računarstva te poticati suradnju između znanosti i industrije ako želi iskoristiti prednost koja se već sada nazire na europskom tržištu.