Na Svjetski dan borbe protiv raka, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je studiju koja donosi složenu, ali i nadu punu sliku o globalnom teretu ove bolesti. Prema njihovim analizama, više od 7 milijuna slučajeva raka dijagnosticiranih 2022. godine moglo je biti izbjegnuto da su određeni životni i okolišni čimbenici bili drugačiji. Ova brojka predstavlja gotovo 40% svih novih dijagnoza raka te godine, naglašavajući snažan utjecaj prevencije i važnost promjene navika.
Rak kao bolest koja se u velikoj mjeri može spriječiti
Istraživanje WHO-a, koje je analiziralo podatke iz 2022. godine, kombiniralo je globalne registracije oboljelih od raka s detaljnim procjenama izloženosti rizičnim čimbenicima kako bi se utvrdio broj slučajeva koji se mogu pripisati promjenjivim ponašanjima i izloženostima. Znanstvenici su koristili metodu poznatu kao „populacijski udio pripisan riziku“ (population-attributable fraction – PAF). Ova metoda izračunava postotak bolesti koji bi nestao kada bi se određeni faktor rizika eliminirao iz populacije.
Ključni nalazi studije su:
- Od ukupno 19,3 milijuna novih slučajeva raka u 2022. godini, čak 7,4 milijuna povezano je s promjenjivim faktorima rizika.
- Gotovo 40% svih slučajeva raka moglo bi biti spriječeno adresiranjem ovih rizičnih čimbenika.
- Teret faktora rizika varirao je po regijama. Viši postotak zabilježen je u zemljama s visokim dohotkom, uglavnom zbog životnih stilova, dok su u zemljama s niskim i srednjim dohotkom značajnu ulogu igrale infekcije i izloženost okolišu.
Ovi podaci služe kao snažan podsjetnik da rak nije neizbježna sudbina. Mnogi slučajevi mogu biti spriječeni promjenama u osobnim odlukama, ali i implementacijom javnih politika koje potiču zdravije okruženje.
Ključni promjenjivi faktori rizika koji doprinose pojavi raka
Studija je identificirala 12 glavnih faktora rizika koji su odgovorni za najveći dio slučajeva raka koji bi se mogli spriječiti. Među njima se ističu oni koji su izravno povezani s našim načinom života, ali i oni koji proizlaze iz okoliša u kojem živimo. Važno je naglasiti da ovi faktori često djeluju sinergijski, pojačavajući međusobno negativan utjecaj.
Evo pregleda najutjecajnijih faktora rizika:
- Upotreba duhana: Odgovorna je za otprilike 30% svih slučajeva raka. Ovo uključuje pušenje cigareta, ali i druge oblike konzumacije duhana.
- Konzumacija alkohola: Povezana je s oko 10% slučajeva raka, uključujući rak jetre, jednjaka, dojke i debelog crijeva.
- Infekcije: Određene infekcije, poput humanog papiloma virusa (HPV), virusa hepatitisa B (HBV) i C (HCV), te bakterije Helicobacter pylori, značajno povećavaju rizik od razvoja određenih vrsta raka (npr. rak vrata maternice,